Divlje svinje šetale su se po Barceloni, a jeleni po Londonu. Kapibare su se mogle vidjeti u Buenos Airesu, mungosi u Jeruzalemu, a u Santiagu de Chile čak i puma. U dvorište u predgrađu Los Angelesa zalutao je medvjed, San Franciscom su hodali kojoti, a stado kašmirskih koza okupiralo je Llandudno u Sjevernom Walesu... Divlje životinje na ulicama svjetskih gradova u vrijeme koronakrize postale su dio svakodnevice. Ništa čudno, reći će stručnjaci, jer gdje nema ljudi, ima životinja, a ta slika mogla bi biti sve češća i u našoj metropoli.
Upozoravaju na to oni koji su se posljednjih deset godina na terenu brinuli o životinjama na gori iznad grada, odnosno provoditelji Programa zaštite divljači za zagrebački dio Parka prirode Medvednica. Jer dokument koji je i podloga za gospodarenje tim prostorom prestao je važiti 31. ožujka, a novi još nije usvojen. Pa sad lovačke udruge koje provode program u suradnji sa Šumarskim i Veterinarskim fakultetom te Gradom Zagrebom nemaju nikakve ovlasti da životinje prihranjuju i prate njihovu brojnost, a ni da izgonom divljači štite podsljemenska naselja i nasade. Zbog toga nije svejedno ni stanovnicima Mlinova, Šestina, Gračana, Markuševca, koji su i proteklih godina, dakle, u normalnim okolnostima, izbjegavali šetnje u predvečerje kako se ne bi susreli s divljim svinjama.
– One su najveći problem, iako je bilo susreta i s lisicama, a i drugim divljim životinjama. No svinje rade i štete, najčešće uništavaju vrtove, čak su napadale pse – kaže Krešimir Kompesak, predsjednik Gradske četvrti Podsljeme.
Članovi sedam tamošnjih lovačkih udruga koji su provodili program, kaže njihov koordinator Miljenko Kruc, sad se mogu samo šetati šumom, promatrati i mjerodavnim službama prijaviti ako vide uginulu divljač ili nešto drugo. Životinje su obično odvodili od naselja tako da su sve što su našli na tlu u napuštenim voćnjacima, primjerice, iz podnožja gore odnosili na više nadmorske visine, pa bi se najveći problem, ističe, mogao stvoriti na jesen, a kad stanovnici nisu mogli živjeti od divljih svinja, znali su ih tjerati natrag u šumu jer odstrel na području parka prirode nije dopušten.
A da bi novi program zaštite divljači za Medvednicu, koji je izradio prof. dr. sc. Krešimir Krapinec sa Šumarskog fakulteta, postao valjan, prvo se mora verificirati u Ministarstvu poljoprivrede.
– Sve smo napravili na vrijeme, no za “lockdowna” zbog korone povjerenstvo nije moglo izići na terene, što je obaveza prije nego što program potvrde – kaže Krapinec.
A taj je proces, ističu u gradskom Uredu za poljoprivredu, pri kraju i trebao bi se okončati tijekom srpnja, kad se očekuje i potpisivanje ugovora s provoditeljima.
– Potom će se provesti sve potrebne radnje kako bi se spriječio ulazak divljači u naseljena mjesta – kaže pročelnik Dejan Jaić.
Već šeću Markovim trgom.