Kad se zatvore vrata trgovina, opustjela Ilica, nagrđena sa sve više praznih zgrada i dvorišta, samo je korak bliže umiranju, upozoravaju umjetnici, likovnjaci, kulturnjaci, kreativci…, s kojima je proteklih dana u projektu Ilica: Q’Art makar i pet napuštenih prostora i vrtova te najzagrebačkije ulice prodisalo punim plućima.
Ilica 8, gdje je nekada bio atelijer Antonije Vajde Kulčar – Tonke, čuvene fotografkinje, portretistice i kroničarke društvenog života Zagreba nakon Prvog svjetskog rata, koja je netom nakon izvedbe predstave “Glembajevi” svojim „okom“ uhvatila i mladu glumicu Belu Krležu, koja je utjelovila barunicu Castelli, Ilica 87 s napola popravljenim satom i ambijentom stare urarske radnje u kojoj kao da je vrijeme stalo, a vlasnik i naučnik teleportirani u neku drugu dimenziju..., samo su neki od njih čiju su transformaciju Zagrepčani nagradili iznimnom posjećenošću.
Uz pomoć države i grada
A Ilica: Q’Art drugu godinu zaredom poručio je kako se zahvaljujući kreativnim i kulturnim industrijama i dugoročno može promijeniti urbano iskustvo društvenim djelovanjem umjetnika, udruga, sveučilišta, obrta i građana unutar zajednice.
Prema riječima Ivane Nikolić Ilić, suorganizatorice projekta iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, stanovnici Ilice ne žele samo komercijalne sadržaje. Posjetitelji Ilice su tek s Ilica: Q’Artom dobili uvid u širu sliku kako i kultura i drugi raznovrsni sadržaji s njima mogu biti u suživotu, od zanimljivih i kreativnih umjetnika i poduzetnika, nesvakidašnje gastronomske ponude, čitaonica, kazališta i europskih filmova na otvorenom u prekrasnim vrtovima i dvorištima koji bi se otvorili javnosti. U jedinstvenom projektu prvi su se put udružili država i Grad Zagreb ustupivši Ilica: Q’Artu devet prostora.
Ilica trenutačno od kućnog broja 1 do 212 ima čak 76 napuštenih prostora koji su veliki energetski, socijalni, estetski, zdravstveni i ekološki problem. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nekretnina u povratu vlasnicima, unajmljenih prostora koji ne rade, situacije da jednima gospodari država, drugima grad..., više desetljeća dugim snom spavaju tako i prostori u Ilici 66 u čijem se dvorištu nalazi skulptura ženskog akta koji zovu i Mala Verona, a u Ilici 116 propali obrt u kojemu još vise ovršena umjetna krzna.
Udio kreative i kulture
– Na broju 69 u dvorištu nalazila se proizvodnja i prodaja patentnih zatvarača Mege, u prostorima današnje Zare prva zagrebačka tiskara, a na broju 37, što rijetki znaju, rođen je Vatroslav Lisinski te je ondje svojedobno bio i majur njegove veleposjedničke obitelji – priča Nikolić Ilić.
– Svaki dio Ilice ima neku priču, samo treba sjesti i osmisliti kreativne industrije i ekonomije uz pomoć kojih će život kroz nju i dalje teći i davati joj identitet – kažu u Ilica: Q’Artu.
Prema podacima studije Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija zagrebačkog Ekonomskog instituta u suradnji s HKKKKI-jem, kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj, koje se temelje na kulturnim vrijednostima, individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu, ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi te je to drugi po veličini sektor po udjelu prihoda u BDP-u (3,4%).
Hm, svi bi nešto glumatali, skakutali, bacali oko sebe cvjetne latice i pili šampanjac, a sve što bi to moglo gledati i za to dati novce, - konobari u Irskoj. Dvije, tri stare grose koje bi u kolicima ipak došle, nemaju ni groša i treba im inzulin. Jedino što funkcionira su cajke, jer je mentalitet dojdeka jugoistočnog porijekla, koji jedini imaju novac, - takav. I to ti je zagrebačka kultura danas, uz Večernjakovu ružu za to, naravno.