Neuobičajeno topao kraj veljače ponovno je potaknuo pitanje posljedica globalnog zatopljenja. Trebamo li se bojati dramatičnih upozorenja raspravljalo se u emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a gdje su govorili su dr. sc. Branko Grisogono, profesor na geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu; Melita Zdilar, viša savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike; dr. sc. Ivan Guettler ,voditelj Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a.
- 2018. godina najtoplija je godina u Zagrebu - otkad postoje mjerenja. Zagreb se u 100 godina zagrijao za 1,1 stupanj. Do kraja 21. stojeća za Zagreb i ovaj dio Europe očekujemo zagrijavanje od 4,5 do 5 stupnjeva Celzijevih. Razlog za zagrijavanje su upotreba fosilnih goriva i povećano emitiranje stakleničkih plinova - upozorio je Ivan Guettler.
- Krajnji je trenutak da se nešto poduzme. Za nas starije nije tako strašno, ali za mlade - možemo reći da smo na rubu panike. Ali, mi Hrvati smo naviknuli da nas se maltretira, nismo neki prosvjednici - kazao je Branko Grisogono.
Upozorio je kako moramo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, smanjiti betoniranje i asfaltiranje. Moramo prilagoditi energetiku - koristiti sunčevu energiju, ili barem privremeno revaluirati atomsku energiju, barem privremeno. "Osim toga, fenomenalno smo loši u zbrinjavanju otpada", dodao je.
Upozorio je kako će sa zatopljenjem od 2 do 3 stupnja na globalnom nivou - mnoge biljke i životinje nestati, povećat će se pustinje, izmjenjivat će se ekstremni vremenski uvjeti, a mnogi otoci će nestati.
Video:Turist nije pratio prognozu: Usred zime u Zagrebu u majici bez rukava
sad je jasno zašto je poglavica Bandić podigao silne fontane za "rođene Zagrepčane"