Prozirna staklena konstrukcija u obliku kapi ili suze na vrhu Cibonina tornja? Kao dvorana za poslovne sastanke? Nije to mjesto radnje kakva futurističkog romana, nego stvarna vizija arhitekta Marijana Hržića. Kad su mu se obratili iz Agrokora Ivice Todorića, većinskog vlasnika Tornja, pitanjem može li se zgrada sjedišta kompanije nadograditi, prvo što je pomislio bilo je – to je nemoguće. Naime, baš je Hržić bio među projektantima poznatog Tornja i sportske dvorane građenih za Univerzijadu 1987.
– Cibona je postala jedan od simbola grada da bi je se sad mijenjalo nadogradnjom... Ali onda sam počeo malo razmišljati o toj ideji. Investitor je htio da se na postojeću konstrukciju nadograde dva ili tri kata. No, to ne bi išlo. I tako mi se počela vrtjeti druga ideja po glavi – opisuje Hržić.
Viša od katedrale
Rezultiralo je to neviđenom, trenutačno još uvijek nestvarnom konstrukcijom na našim prostorima. Arhitekt je zamislio da se na vrhu Cibone napravi metalna staklena konstrukcija nalik na suzu, odnosno kap. Bila bi visoka 12 metara i stajala na tankim čeličnim stupovima koji je obavijaju poput mreže. Time bi zgrada, sad visoka 92 metra, sa 104 metra nadrasla jedan od tornjeva zagrebačke katedrale. Sva površina bila bi oko 600 četvornih metara, a prostor unutar te futurističke suze zamišljen je dvoetažno.
Na donjem katu bila bi poslovna dvorana s dugačkim stolom za 50-ak ljudi, dok je gornji dio zamišljen kao galerija za odmor u pauzama između sastanaka.
– S takvom konstrukcijom, obloženom staklom, stvorio bi se gore jedan izvanredan prostor s panoramskim pogledom na cijeli grad. Prema projektu zamišljen je i kafić te sanitarni čvor. Sve što je potrebno – kaže Hržić.
Želio je, objašnjava, kreirati nešto što će izgledati prozračno. Sadašnji objekt arhitektonski odgovara 80-im godinama, kad je i građen. No, staklena konstrukcija bila bi korak u 21. stoljeće i odgovor na vrijeme u kojem se nalazimo i kojem sežemo – objašnjava Marijan Hržić. Ipak, pri projektiranju zamislio je dvije varijante moguće postaviti na toranj. Uz prvu koja uključuje sve već navedeno, druga predviđa i izgradnju helidroma, na samom vrhu kapi.
– Postoji tehnička mogućnost za heliodrom, ali u idejnoj fazi nije još bilo moguće provjeriti može li se i izvesti zbog potrebnih zakonskih dozvola i propozicija koje se pri gradnji takvog projekta traže. Zasad je to samo ideja – objašnjava Hržić.
Oduševljenje struke
Iako je Cibonin toranj već odavno neizostavni dio zagrebačke vizure, s tom novom modernom "izraslinom", smatra arhitekt, dobio bi još jači identitet i bio nadaleko prepoznatljiv. Projekt je došao tek do faze idejnog rješenja, a arhitekt dodaje kako nema još nikakav odgovor od investitora jesu li odustali ili su spremni projekt prihvatiti.
– Nadam se da nisu odustali, bilo bi mi žao. Svi koji su vidjeli projekt imali su samo pozitivne reakcije, od mojih studenata (Hržić je redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu, op.a.) do kolega – ponosno će ekspert koji je za svoje radove ovjenčan nizom priznanja. Baš je za Cibonu, koju je projektirao u suradnji s Berislavom Šerbetićem i Ivom Pitešom, dobio nagradu najbolje kuće Jugoslavije, nagradu Borba, Nazorovu nagradu...
Iz Agrokora nismo uspjeli dobiti odgovor planiraju li nadogradnju Cibonina tornja prema Hržićevoj viziji.
Ma daj nemojte se zajeb*****...ostavite Cibonu na miru....