Da je politika aktualne Gradske uprave puna rodna ravnopravnost na svim razinama, kako u upravi tako i u ustanovama i poduzećima, ali i poticanje sudjelovanja žena na upravljačkim funkcijama, istaknula je na današnjoj konferenciji „Rodna ravnopravnost na upravljačkim pozicijama kao faktor uspjeha“, zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec.
Na konferenciji koju su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i Veleposlanstvo Kanade podsjetila je i kako je Grad direktni poslodavac za preko 23.000 ljudi u gradskoj upravi, ustanovama i poduzećima.
– U Gradskoj upravi na 70 posto rukovodećih pozicija nalaze se žene, a od tri najveća gradska trgovačka društva na čelu jednoga je žena – dodala je.
Istaknula je i kako je Zagrebački holding kao kompanija izlistana na burzi na koju se direktno odnosi Direktiva EU o poboljšanju rodne ravnoteže iz 2022. već značajnim dijelom postiže te ciljeve.
– I u Upravi i u Nadzornom odboru Zagrebačkog holdinga imamo žene, te su također žene ukupno zastupljene na 38 posto upravljačkih pozicija u toj tvrtki. Isto tako, u Holdingu na upravljačkim pozicijama nema razlika u plaći između muškaraca i žena – kazala je Danijela Dolenec.
Cilju rodne ravnopravnosti, istaknuto je na konferenciji, doprinosi se kroz provedbu otvorenih i transparentnih procesa natječaja za upravljačke pozicije, kao i kroz dorade Kolektivnih ugovora i pravilnika o radu kojima nastojimo jačati rodno ravnopravnu raspodjelu skrbi.
– Unatoč tim dobrim pokazateljima, Grad Zagreb teži promjeni organizacijske kulture koja je nužna za punu rodnu ravnopravnost, te planira aktivnosti za podizanje vidljivosti teme statističkim praćenjem, izvještavanjem i zagovaranjem, kao i aktivnosti na razvoju mentoringa i ženskog talenta – kažu iz Grada.
Direktiva Europske unije o poboljšanju rodne ravnoteže u upravama i nadzornim odborima kompanija, dodaju, na burzi stupila je na snagu krajem 2022., a države članice do kraja 2025. Europskoj komisiji trebaju dostaviti izvješće o mjerama poduzetim radi postizanja njome određenih ciljeva. Konkretno, potrebno je osigurati da do 30. lipnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom. Obaveza Hrvatske je, naime, u 2024. transponirati Direktivu u nacionalno zakonodavstvo.
Ne bi li trebalo biti prvenstveno bitno da je osoba kvalificirana i sposobna, bez obzira je li žensko ili muško? Zašto se ne inzistira na ravnopravnosti u rudnicima, građevini (mislim konkretno na "bauštelu") itd.?