Sve vam piše u programu. Ili: Obratite se PR-ovcu naše stranke. Tako je većina zastupnika s liste Možemo! govorila kad smo ih pitali za što će se zalagati u iduće četiri godine u Gradskoj skupštini. Zastupat će, kazali su, teme iz sektora u kojima rade i profesionalno, no kad se nakon odgovora da će se baviti obrazovanjem, kulturom, zdravstvom... postavilo i potpitanje, čime konkretno u tom širokom sektoru, tu je već štekalo. Ne mogu sad baš biti detaljni kad ne znaju što ih čeka, govorili su neki, a drugi su se ogradili s prve dvije rečenice ovog teksta. No, bilo je i možemovaca koji su bili poprilično konkretni, a među njima su, logično, oni s iskustvom u Skupštini. Poput Rade Borić, a promicanje ravnopravnosti spolova u gradskoj upravi i rodni proračun ono je što je prvo spomenula kad je u pitanju njezin angažman. Rodni proračun?, pitamo začuđeno.
Kulturni centri kao Pogon
– Cilj je da se gradski proračun iščita na način da se novac preraspodjeli tako da se unaprijedi ravnopravnost spolova. Ako se, primjerice, gradi vrtić, a zna se da su žene te koje u većini dovode djecu, da se izgradi i prometna infrastruktura, primjerice tramvajska stanica čim bliže vrtiću kako majka ne bi trebala daleko hodati sa svojim djetetom. Ili da se više ulaže u sport u kojem su zastupljene i žene – objašnjava R. Borić pa dodaje da bi trebalo uvesti i značajnije poticajne mjere za zapošljavanje žena, posebice onih s invaliditetom ili pripadnica nacionalnih manjina. S obzirom na to da je i predsjednica skupštinskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, zalagat će se i da veći broj javnih površina dobije ime po ženama, a predložit će i svojevrstan pravilnik s kriterijima za imenovanja.
– Svoju ulicu, recimo, nema, jer ju je izgubila, Nada Dimić, ali ni Lea Deutsch i brojne umjetnice, primjerice Mira Furlan, a dobili smo prijedloge i da ulicu dobiju Zvonko Špišić, Ivica Percl, Dražen Vrdoljak... – govori.
Još jedan možemovac koji je bio aktivan u prošlom sazivu je i Svibor Jančić, koji će se pak angažirati u sektoru prometa. Zalagat će se, kaže, za uspostavljanje sigurnosnih koridora oko vrtića na najopasnijim lokacijama. Važan mu je i razvoj grada na mikrolokalnoj razini, a kao predsjednik Odbora za mjesnu samoupravu moći će “potegnuti” neke poteze koje je dosad htio, a nije mogao.
– Prvi je fokus digitalizacija i transparentan rad mjesne samouprave. Već postoji web-aplikacija koja je s radom počela tek nedavno pa želimo da zaživi. Želimo pojačati i komunikaciju s građanima, primjerice edukacijama na kojima mogu saznati što jedno vijeće može, a što ne – objašnjava Jančić kojeg je “dopao” i rad u Odboru za branitelje, kojima će pomoći, dodaje, da se bolje prilagode u društvo, iako još nema jasnu sliku kako točno.
Tihomir Milovac i Marijana Sumpor također su već bili skupštinari, iako u prošlom sazivu nisu bili dio tima Možemo! Milovac je i iskusni “kulturnjak” pa će zagovarati, kaže, ideju reforme kulturnih centara, kojih je u gradu 12.
– Prijedlog je da se u rad centara uključe udruge po principu civilno-javnog partnerstva. To znači da bi funkcionirali slično Pogonu Jedinstvo, bili bi javna gradska ustanova koju vode civilne udruge – objašnjava Milovac koji se nada da bi se tako u rad kulturnih centara mogli uključiti i stanovnici. Jedna od ključnih aktivnosti za njega je i promjena članova upravnih vijeća gradskih kulturnih ustanova u kojima sjede predstavnici bivše vlasti, a na dnevni red će staviti i pitanje izrade strateškog plana za kulturni razvoj grada. Tako konkretna ipak nije bila M. Sumpor, koju često neslužbeno ističu kao financijsku savjetnicu gradonačelnika Tomislava Tomaševića. “Zeleno gospodarstvo” jedino je što je rekla kad smo je pitali za što će se zalagati, s obzirom na to da predsjeda Odborom za gospodarski razvoj.
Još jedno zvučno ime s liste Možemo! jest Gordan Bosanac, diplomirani inženjer fizike te magistar iz područja ljudskih prava koji je odabran da predsjedava Odborom za sigurnost i prevenciju urbanih rizika koji razmatra i odlučuje o pitanjima iz sustava civilne zaštite. U njemu će raditi, ističe, na reformi tog sustava na razini Zagreba.
– Da se vrati na zdrave osnove. Cilj je da se u njega uključuju i građani i udruge, da ne bi članovi stožera ljudima govorili “što ste dolazili”. Na lokalnoj razini može se vidjeti tko prvi istrči u pomoć kad treba pa tim ljudima treba dati da se više afirmiraju – objašnjava Bosanac. Zalagat će se i za javno dostupno stanovanje, odnosno da se mogu unajmljivati i gradski, a ne samo privatni stanovi.
– Grad će graditi što više svojih stanova, koji se zatim mogu dati u najam ljudima – kaže.
Zdravstvom će se baviti psihijatrica i psihoterapeutkinja Ivana Kekin koja radi u KBC-u Zagreb. Izabrana je stoga i na čelo Odbora za zdravstvo.
– No zanimaju me i teme socijalnih politika, mladi i obrazovanje – kaže I. Kekin.
Imaju možemovci i svog “dežurnog čovjeka” za obrazovanje, a to je Damir Bakić, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On je i predsjednik Odbora za obrazovanje i sport.
– Obnova škola svakako će biti jedna od najvažnijih tema kojima ćemo se baviti – kaže.
Kako će se točno postaviti Teodor Celakoski, kojeg zovu i glavnim Tomaševićevim “čovjekom iz sjene”, nismo doznali jer nas je također uputio na Josipa Jagića, PR stručnjaka platforme Možemo!
– Sve nam je centralizirano – rekao je Celakoski, a iako smo zvali i PR-ovca, ni nakon 20 dana nismo dobili informacije. Pitali smo i čime će se baviti Marija Krnić, Ana Profeta i Branko Ančić, no i za taj smo odgovor uskraćeni. Na poziv se nisu javili Tomislav Domes i Mauro Sirotnjak, a tek da će sjediti u raznim odborima te se tim pitanjima i baviti nabrojili su Daniela Širinić, Robert Faber, ali i glumac Vilim Matula, koji se obećao javiti kad bude imao nešto konkretno.
Reforma mjesne samouprave područje je u kojem će djelovati Iva Ivšić, donedavna vijećnica u četvrti Trnje. Sada je u skupštinskom Odboru za mjesnu samoupravu, a tu najnižu razinu vlasti, kaže, treba približiti građanima.
– Prethodne četiri godine potaknuli smo komunikaciju sa stanovnicima, ali sad to treba dodatno poboljšati. Da postoje redoviti kanali komunikacije, a za veće projekte i promjene u kvartu da se organiziraju i zborovi građana – ističe I. Ivšić, dodajući da planiraju uvesti i tzv. participativno budžetiranje u sklopu kojeg će se dio proračuna četvrti ili mjesnog odbora predvidjeti za ulaganja koja će odabrati sami stanovnici. Sve što ima veze s kvartovskim temama, pogotovo njezine četvrti, zanima i Martu Kiš, koja je u prošlom mandatu bila vijećnica na Trešnjevci – sjever.
– Naravno, kako sam i pripadnica nacionalne manjine, Mađarica, i to je moje područje interesa – govori M. Kiš.
Građanski odgoj u škole
Poboljšanje socijalne slike grada, s obzirom na to da sjedi u Odboru za socijalnu skrb, bit će područje Jelene Miloš. Naročito će se, kaže, posvetiti boljim socijalnim uslugama, poput smještaja u domove za starije i pomoći žrtvama obiteljskog nasilja.
– Također sam u Odboru za međunarodnu suradnju pa planiram raditi i na razmjeni znanja između gradova u Hrvatskoj i Europi kako bismo obostrano mogli unaprijediti rad u raznim područjima – kaže J. Miloš.
Marin Živković, dugogodišnji aktivist Mreže mladih Hrvatske, tu će skupinu zastupati i radom u Skupštini. Ne čudi stoga što je postao predsjednik Odbora za mlade, a borit će se, među ostalim, za dostupno stanovanje za mlade i njihovo bolje zapošljavanje.
– Jedna od zajedničkih tema s Odborom za obrazovanje jest i uvođenje građanskog odgoja u škole pa se nadam da ćemo to moći ostvariti – kaže Živković.
Okolišne teme primarni su interes Marije Brajdić Vuković, sociologinje znanosti i tehnologije zaposlene na Institutu za društvena istraživanja. Članica je Odbora za zaštitu okoliša, a imenovana je i u onaj za kontrolu. Kultura najviše zanima Marinu Ivandić, koja se u javnosti istaknula po borbi za očuvanje parka na Knežiji, a protiv korupcije borit će se Zorislav Antun Petrović (ORaH), dugogodišnji čelnik Transparency Internationala. Posebice po pitanju antikorupcijske platforme, što je jedna od 28 točaka suradnje koju je Možemo! dogovorio sa SDP-om.
Ako Rada Borić kao središnji gradski problem vidi imenovanje ulica po ženama (a ignorira svakodnevne probleme s kojima se žene u gradu susreću), a kulturne centre preuzmu podobne 'civilne' udruge - onda zaista nemamo gradsku vlast imalo bolju od Bandića. Razina nedostatka ideja, perspektiva, planova i projekata na temelju gorenavedenih upita skupštinarima govori nam da grad očigledno bude nastavio tradiciju erozije i gubitka kvalitete za prosječnog građanina.