Dugovi se vraćaju, više od 90 posto kapaciteta za dugoročni najam je popunjeno, a bilježi se rast prihoda. Tako bi se mogla opisati situacija na Zagrebačkom velesajmu, s čijom smo direktoricom Renatom Sušom razgovarali o planovima za kompleks koji se proteže na više od 460 tisuća četvornih metara, strategiji za povratak u pozitivno poslovanje i događanjima koja će obilježiti iduću godinu.
Iza nas je Interliber, zasigurno jedno od najpoznatijih događanja za Velesajam. Kakva je bila posjećenost i je li ispunio vaša očekivanja?
Imali smo oko tristo izlagača iz 13 država s ukupno 13.000 kvadrata izlagačke površine. U odnosu na lani, broj izlagača porastao je pet posto, a površinom 13 posto. Posjetilo nas je i oko 120.000 ljudi te kao i lani nije bilo nekakvog pretjeranog uhodavanja, već od prvog dana smo imali gužve. Imam osjećaj kako iz godine u godinu uspijevamo pomiriti interese svih čitateljskih generacija. Trudimo se oglašavati u svim većim gradovima u Hrvatskoj te u Sloveniji i na sjeveru BiH. Cilj je, naravno, privući ljude i ponuditi im kvalitetan sadržaj kako bi sajam posjećivali više dana i trudimo se, dakako, obogatiti i popratnu te ugostiteljsku ponudu.
Interliber nije posljednje sajamsko događanje u ovoj godini. Što nas još očekuje i koji su noviteti za 2024. godinu?
Godinu završavamo s dva sajma. Održavaju se od 30. studenog do 3. prosinca, a to su Međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije CroAgro te Sajmovi hrane i zdravog življenja. Iduća godina nam je bijenalna pa u tom smislu ima puno događanja, kao što su Biam & Zavarivanje, jedinstveni industrijski sajmovi u Hrvatskoj, i zato nam je cilj da ih osnažimo. Naravno, tu su i Nautika, Dani lova i ribolova te Beauty & Hair Expo, na kojemu blisko surađujemo sa zagrebačkom Obrtničkom komorom i u sklopu kojeg ćemo imati nacionalno natjecanje frizera.
Na rasporedu je i Dentex, sajam dentalne medicine. Posebno treba naglasiti da je Zagreb iduće godine, u travnju, domaćin svjetske izložbe pasa, World's Dog Show, pa će tom prilikom oko 20.000 pasa biti izloženo na Velesajmu. To je projekt koji zauzima sve naše kapacitete i mislim da će se imati što vidjeti, a bit će i organizacijski izazovno.
Velesajam je godinama slovio kao gubitaš koji se guši u dugovima. U nešto više od godinu i pol, koliko ste ovdje, stvari su financijski krenule u nešto boljem smjeru pa bilježite i rast u prihodima. Kako ste uspjeli polako okretati situaciju?
Iznimno loša financijska situacija potaknula nas je na određen način razmišljanja. Rekli smo si da je ovo sada dno i dalje možemo ići samo naprijed, a guramo zahvaljujući predanom timu ljudi iz svih sektora koji daju svoj maksimum. U suradnjama s drugim organizatorima testiramo svoje kapacitete, medijski doseg, marketinšku strategiju i neke predrasude koje smo imali sami o sebi uspjeli smo srušiti. Cilj je na kraju svakog odrađenog projekta vidjeti koje su nam prednosti, a koje slabosti i nastojimo onda na tome i raditi. Borimo se protiv slike koja je dugo stvarana u javnosti o Zagrebačkom velesajmu.
Da ste me prije godinu i pol dana pitali kako mislim da će se situacija odvijati, imala bih potpuno drukčiji stav od sadašnjeg. Smatram da je naša velika prednost lokacija. Imamo objekte kojima su potrebne investicije, ali veći dio je funkcionalan. A činjenica da smo otvoreni prema svima jako nam se vratila. Jasno i transparentno komuniciramo u vezi s cjenikom za događanja. Imamo 40 tisuća kvadrata koje koristimo za svoje sajmove. Kad mi ne izlažemo, iznajmljujemo ih drugima, a kad nije sezona događanja, onda ih pretvaramo u skladište.
>>VEZANI ČLANCI:
Dugove i dalje treba otplaćivati pa pretpostavljam da je fokus na tome, no jesu li u planu i projekti obnove i rekonstrukcije pojedinih paviljona?
Gotovo smo stopostotno tržišni, a dugovi koje smo naslijedili doista su veliki. Lani smo rasli 24 posto u prihodima, a ove će godine to biti 15. Ostatak slobodnog kapitala koji nije usmjeren namirivanju dugova određuje naše investicije. Ono što su prioriteti jest ulaganje u pripremu projektne dokumentacije za paviljon 28, odnosno čuveni "Đuro Đaković". To je ambijentalno zaštićeno zdanje, izuzetno lijepo, ali u jako lošem stanju. Već smo u razgovorima s konzervatorima pa je nekakvo mišljenje da ga sa sjevera kompleksa treba premjestiti na istok, gdje praznimo bespravno sagrađene kućice.
Njih pet uklonit ćemo već ove ili početkom iduće godine. Imamo projekte i za postavljanje solara pa prije toga treba temeljito pregledati krovove, a želja nam je u skorijem razdoblju uložiti i u štand konstrukciju, budući da se to zadnji put događalo početkom devedesetih. Imamo još nekih planova, ali za njih još treba analizirati financijske mogućnosti.
A što je s projektom kongresnog centra?
Taj projekt postoji i ideja je da se on također uredi s istočne strane. Poslali smo zahtjev za pružanje tehničke pomoći u smislu dizajniranja i gabarita tog centra. Najveći je izazov riješiti pitanje amfiteatar dvorane, koja je najveća pa se prema njoj određuje izgled ostalih te bismo na taj način ocijenili operativne troškove. U sklopu toga bit će uređeno i parkiralište. Planira se i hotel i uredski sadržaji i mislim da ćemo tu imati dosta partnera. Kongresni centar nešto je što se u Zagrebu već dulje vrijeme planira i godinama se razmatrala idealna lokacija, što Velesajam naposljetku i jest jer za to imamo veliku praznu parcelu.
U ponudi imate i prostore koje dajete u dugoročni najam. Kakva je situacija s time i jeste li morati povećavati cijenu zakupa?
Nažalost, morali smo je povećavati, ali činjenica jest da je više od 90 posto prostora kojima raspolažemo u svrhu dugoročnog najma popunjeno, a od toga je 50 posto za sportske aktivnosti. To je, među ostalim, posljedica toga što se od Univerzijade kad je riječ o sportskim objektima sagradila samo Arena, a u Zagrebu postoji velika potreba za rekreacijom. Velesajam je već dugo u režimu privremenog korištenja i ugovori koje sklapamo su na pet godina, osim za zakup u zaštićenim objektima, koji se daju na sedam godina. Situacija je stabilna, kapitalizirali smo sve moguće prilike koje smo mogli pa smo se tako aktivirali u situaciji u kojoj je zbog potresa bila velika potražnja za skladišnim prostorima.
U tom smislu imamo trajne zakupe te zakupe u nekim ključnim dijelovima godine kao što je turistička sezona pa se zapravo ekspresno prilagođavamo situaciji. S obzirom na strukturu zakupaca, dinamika života na Velesajmu je takva da se zapravo najveća gužva stvara oko 16 ili 17 sati, dok su tijekom jutra aktivni uredski prostori.
Kakva je vizija za budućnost, u kojem smjeru treba ići kada je riječ o ponudi sadržaja?
Naša je glavna uloga da definiramo koliko nam je prostora potrebno za aktivnosti koje sami provodimo. Uvijek je želja da objekti kojima raspolažemo budu moderniji i veći i neupitno je da treba ulagati u paviljone, ali bit je procijeniti stvarni potencijal sajmovanja, koji su paviljoni u tom smislu primarni i što sve možemo ponuditi izlagačima.
>>VIDEO: Završena je obnova crkve svetog Marka, prvi objavljujemo kako izgleda unutra
Gospođa je smiješna i dovedena po političkoj liniji - a Zagrebački Velesajam je propao do kosti. Pa nemaju na razini godini jednu ozbiljnu sajamsku manifestaciju , čuj 300 izlagača wow... u koliko hala ? jednoj? Pa bravo ZG Velesajam je uništila politika ZG Velesajam nijr skladište za iznajmljivanje prostora bar ne bi trebao biti....dovoljno je pogledati kako to rade njemačk i talijanskee sajamske kuć, pa čak i Beogradski sajam je Las Vegas za ZG - maju čirac niz ogtomnih sajmova tijekom cijele godinw.e