SANACIJA NAKON POTRESA

Država će platiti krov i popucali zid, pločice i parket morate sami

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Odvoz građevinskog otpada nastalog u potresu
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Grad Zagreb tjedan dana nakon potresa
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
Grad Zagreb tjedan dana nakon potresa
01.04.2020.
u 09:16
Ako se pojedine zgrade budu morale rušiti, vlasnici tih objekata neće dobiti nove stanove jer će i dalje biti vlasnici zemljišta na kojem je bila srušena im zgrada pa će se dijelom moći namiriti prodajom upravo tog zemljišta.
Pogledaj originalni članak

Stojimo ovdje ispred Vukovarske 58 b, gdje će od danas Sektor početi s radom - točno je ovako, od riječi do riječi, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prekjučer predstavio "novoosnovani Sektor za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih djelatnosti i stambenih objekata". Ne bismo ga inače baš ovako citirali da nije "stajao" i precizirao kad će startati s poslom, jer jučer smo ispred te iste Vukovarske 58 b stajali i mi, a Sektora - nigdje! 

Financiranje? Naknadno

- Pa ne znam, nema vam toga još - na pitanje na kojem je katu novi ogranak Gradskog ureda za prostorno uređenje, osnovan da bi se "što je moguće više ubrzala sanacija oštećenja nakon potresa", odgovara nam zbunjeni portir. Ne damo se smesti pa gnjavimo dalje jer na ulaznim vratima, odmah ispod natpisa Zavod za izgradnju grada, na A4 papiru isprintano je da se novi Sektor nalazi baš u toj zgradi. - Znam da piše, bilo je tu i neko predstavljanje, ali nema još ljudi. Jednostavno nisu ovdje, valjda će doći ovaj tjedan - objašnjava nam ljubazni čovjek s ulaza pa odustajemo jer, čini se, nikakvo ubrzanje sanacije tu se još neće događati. Preseljenje je proces, kažu nam neslužbeno u Gradskoj upravi, u kojoj doznajemo i da će na čelu novog Sektora biti Dario Krnjaković, inače voditelj Odjela za građenje stambenih i drugih objekata i za radove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara unutar Sektora za građenje objekata društvenih djelatnosti i stanogradnju pri Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Jest, upravo to mu je funkcija u uredu koji je s oko petsto zaposlenika i najbrojniji u Gradu. A dok ekipa Sektora priprema migraciju, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici jučer je ministar graditeljstva Predrag Štromar predstavio prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu. Javnih natječaja za odabir izvođača ne bi trebalo biti kako se žalbama ne bi usporavali procesi pa će se suspendirati Zakon o gradnji i Zakon o javnoj nabavi. - Država će jedino škole, bolnice, vrtiće i ostale javne ustanove obnoviti i izvana i iznutra - najavio je Štromar pa dodao da se za privatne građevine neće plaćati unutrašnje uređenje. Objekti će se grupirati u tri kategorije; obiteljske kuće, višestambene zgrade i zgrade javne namjene pa će država u višestambenim zgradama, primjerice, platiti sanaciju konstrukcijskog dijela objekta, odnosno dimnjaka, krovišta, popucalog zida ili stropa, ali neće plaćati ličenje, postavljanje novih parketa, pločica u pojedinačnim stanovima i stubištima.

Ako se pojedine zgrade budu morale rušiti, vlasnici tih objekata neće dobiti nove stanove jer će i dalje biti vlasnici zemljišta na kojem je bila srušena im zgrada pa će se dijelom moći namiriti prodajom upravo tog zemljišta. Kako je najavio Štromar, aktivirat će se i portal e-obnova na kojem će se u realnom vremenu moći pratiti tijek. A kako će se sve to financirati i koliko će dati država, koliko Grad, a koliko Europska unija? Utvrdit će se, ističu u Ministarstvu graditeljstva, naknadno. Sad bi trebalo malo stati Da ne postoji "plan ni faze daljnjeg postupanja, kao ni podjela odgovornosti" kod sanacije nakon potresa, poručili su jučer iz Društva arhitekata Zagreb (DAZ), u kojemu tvrde da se "sve odvija stihijski bez cjelovite koordinacije".

- Građani pogođeni potresom, potpuno neinformirani i u nedostatku opcija, djeluju sami, čime se dodatno ugrožavaju njihovi životi - kažu arhitekti pa dodaju kako je nužno "hitno pokrenuti stručnu koordinaciju koja će uspostaviti red i dinamiku rada svih službi, zaustaviti najavljena instant-rješenja i omogućiti da se dovrši prva faza upravljanja krizom te da počnu sve ostale". Što se te prve faze tiče, jučer su je i dalje odrađivali vatrogasci, koji su opet cijeli dan proveli po krovovima, a na njih su se, kazao je pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić, počeli penjati i neki koji nisu trebali.

- Pojavili su se ljudi koji traže novac, a Zagrepčani moraju imati na umu da naše ekipe posao rade volonterski, dakle, ne plaća se - rekao je Kalinić, dok je Josip Atalić, voditelj tima stručnjaka s Građevinskoga fakulteta koji provjeravaju statiku zgrada, kazao da bi, osim s hitnim intervencijama, sad neko vrijeme trebalo stati, a onda, "poštujući struku, dati optimalno rješenje za sve".

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 15

DA
dahna
09:41 01.04.2020.

A zašto je onda proglašena ELEMENTARNA NEPOGODA.......Kao i zadnjih 30 godina jedino stradaju radni Hrvati....

KO
Kokoiduhovi
16:52 01.04.2020.

Pa nitko normalan ne očekuje da mu tko drugi obnovi parkete, keramiku, nalič i sl. Zidovi su bitni; važna je statika objekta i u tome ljudi trebaju pomoć. Naravno, ako statika nije toliko narušena da treba rušiti. Temelji i nosivi zidovi su kralježnica objekta. To su najsloženiji i najskuplji dijelovi popravka.

IV
ivicin
09:42 01.04.2020.

Drzavne objekte neka obnavlja drzava ...gradske grad zagreb..a privatne neka obnavljaju vlasnici uz eventualno subvencionirane kredite ...o svojoj imovini moraju se brinuti...