Dubit ću na trepavicama sve dok se ne shvati da je otpad sirovina, a ne smeće

Prvi će se podijeliti za pet mjeseci, ali budući da će 115 tisuća Zagrepčana na svoje adrese već u sljedećih tjedan dana dobiti prijavnice koje će, ispunjene, vraćati Čistoći žele li komposter, gradonačelnik Milan Bandić i ministar Slaven Dobrović jučer su odlučili pokazati kako će cijeli proces funkcionirati, a i kako će sami komposteri izgledati.

Bandić vrtlari noću

– Ajde, ajde, samo naprijed – bodrio je Bandić Dobrovića pa mu prepustio da na njegovu vrtu na Savici prvi u veliki crni spremnik ubaci kantu biootpada. Kuhao je već juhu da pokaže kako se otpad treba razvrstavati, podsjetio je gradonačelnik, a “dubit će i na trepavicama na Jelačić-placu” ako će to Zagrepčane natjerati da se prema otpadu odnose kao prema sirovini, a ne prema smeću. Najzadovoljniji će biti, rekao je, kad će njegovi sugrađani i s limenke “oguliti omot, onaj s bikecom ako je konzerva od gulaša” i staviti ga u kantu za papir.

– Svi zajedno moramo učiti. Samo kompostiranjem količina miješanog otpada u kućanstvu smanjuje se za 30 posto – zaključio je Milan Bandić, dok je ministar Dobrović objasnio kako će se u svakom pojedinom komposteru odlaganjem biootpada dobiti pola tone organskog gnojiva, pomoću kojeg se opet može uzgojiti hrana. Radit će na taj način u gradskim vrtovima od rujna Zagrepčani, a i sam gradonačelnik, koji je, kako je objasnio, samo prošli tjedan na svojim gredicama na Savici proveo sedam dana. Noći, točnije, jer, priznao je, na vrt dolazi tek oko ponoći.

Dolazi buča iz Italije

– Lijepo je ovdje, tu se dogodi ljubav, emocije se dese, pije se kava, ljudi se druže, razmjenjuju iskustva – pojasnio je gradonačelnik, koji trenutačno, iako je većinu svoje parcele zasadio, još čeka pošiljku jedne posebne buče iz Italije. Bit će jedinstvena, rekao je, a zatim i pokazao što će sve niknuti na njegovoj zemlji.

– Dobro je sad vrijeme za paradajz i papriku, pala je kiša, sad će to skoro rasti – znalački je zaključio motajući se među gredicama graha i krumpira. Gnojit će ih humusom koji će nastati iz komposta, a Jozo Galić iz Zrinjevca detaljno je pojasnio što se sve u komposter može bacati kako bi se dobio kvalitetan humus. Za kvalitetan kompost, ispričao je, potrebna je otprilike jednaka količina zelenog i smeđeg otpada.

– U zeleni spadaju ostaci voća i povrća, trava, korov, ljuske od jaja, vrećice od čaja, kava, dok u smeđi idu suho lišće i grančice, slama, ljuske mahunarki i orašastih plodova – rekao je Jozo Galić pa dodao kako kompost čitavo vrijeme treba rahliti i preokretati kako bi se prozračivao, a prije njegova korištenja treba proći oko pola godine. Prvo organsko gnojivo iz svojih spremnika Zagrepčani će, tako, uzeti na proljeće sljedeće godine, a budući da su prijavnice poslane na 115 tisuća adresa, kompostera će se morati nabaviti puno više od dvije tisuće za koliko je trenutačno raspisana javna nabava.