Prve zgrade koje bi se trebale obnoviti prema energetski učinkovitim načelima u Zagrebu su one u bloku omeđenom Kačićevom, Medulićevom, Klaićevom i Deželićevim prolazom.
Dio je to velikog projekta Revitalizacija i obnova Donjeg grada vrijednog dvije milijarde kuna, a pilot projekt koji obuhvaća zgrade u središtu grada trebao bi početi raditi do ožujka 2015. , a sredinom godine i dovršiti.
Nova stolarija, tavan...
–Znamo da će biti od 10 do 30 zgrada, a prosječna vrijednost investicije po kvadratu stana procjenjuje se na 2000 do 3000 kuna. Radit će se precizne procjene troškova po svakoj zgradi, a procjena govori da se radi o investiciji od 20 do 55 milijuna kuna - pojasnila je dogradonačelnica i voditeljica projekta Sandra Švaljek.
Osim što će se na zgradama obnoviti sva četiri pročelja, izolirat će se i tavan, a i krov podruma kroz koji se gubi dosta energije, a mijenja se i stolarija.
–Kod projekata ovakve obnove ne radi samo o obnovi kako bi se zgrade uljepšale, nego će se mjere sačuvati vrijednost nekretnina i smanjiti troškovi energije. Uštede se na ovakvim objektima do 30 posto, pri čemu je postotak veći što je lošije stanje zgrade - kazala je dogradonačelnica te dodala da je posebnost spomenutih blokova u tome što su investicije prilično visoke kako zbog starosti zgrada, tako i zbog njihove zaštićenosti kao kulturnih dobara; u njima žive građani starije dobi, a stanovi su prilično velike površine.
Modeli financiranja
Projekti energetske obnove zbog svoje skupoće financirat će se iz različitih izvora, ali i iz džepa građana.
Posebnost spomenutih blokova je što su investicije prilično visoke kako zbog starosti zgrada, tako i zbog njihove zaštićenosti kao kulturnih dobara
dogradonačelnica Zagreba
–Postoji mogućnost da se investicije financiraju iz energetskih ušteda, a preostali dio može se financirati iz spomeničke rente, bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zajedničke pričuve..., a određeni dio će se u pilot bloku financirati sredstvima gradskog proračuna, tj. namjenskim kreditom. Samo manji dio preostat će za financiranje sredstvima građana, putem povećanja pričuve - kazala je Švaljek.
Nakon pilot projekta u Donjem gradu nastavit će se s razradom toga modela energetske obnove.
- U drugoj fazi posvetit ćemo se razvoju revolving fonda i ustrojavanju gradske ESCO tvrtke. Tako bi se stvorili preduvjeti za veliku energetsku obnovu cijeloga Zagreba, koja bi uz obnovu fasada i stolarije obuhvaćala i obnovu sustava grijanja odnosno hlađenja - zaključila je dogradonačelnica Sandra Švaljek.
smatram da grad nebi trebao financirati privatne projekte. samo neke zgrade u centru placaju spomenicku rentu a vecina ih ne placa a financirat ce se od novaca drugih zagrepcana kojima se nece financirati obnova fasada.