Kako od stambene zgrade napraviti mini-elektranu, a pritom pridonijeti energetskoj učinkovitosti i očuvanju okoliša, predstavljeno je projektom “Solarno mapiranje Trnskog”, kojeg su krajem prošle godine pokrenuli “Društvo za oblikovanje održivog razvoja”(DOOR) u suradnji s udrugama “Platforma 9,81” i “Živim u Trnskom”.
Stambene zgrade imaju veliki potencijal u proizvodnji čiste električne energije bez ispuštanja CO2 plinova. To je pogotovo vidljivo na primjeru Trnskog, zbog specifične arhitekture ravnih krovova, što ga čini idealnim za komunalnu elektranu. Na interaktivnoj web mapi (solmaptrnsko.net) prikazana je 51 zgrada Trnskog, na kojima su arhitekti i inžinjeri “smjestili” fotonaponske panele, te su prikazani svi izračuni s obzirom na nekoliko ponuđenih tehnologija.
Subvencionirana cijena
- Prikazani su podaci o veličini postrojenja, predviđena proizvodnja električne energije, iznos koji je potrebno uložiti, prihod od prodaje struje po subvencioniranoj cijeni te period predviđen za povrat investicije - opisuje Danijel Rodik iz DOOR-a. Tako na primjeru zgrade na adresi Trnsko 13a-c, na koju može stati 142 panela snage 35 KW-a, cijena optimalnog sustava je 86 tisuća eura. Povrat investicije je kroz deset godina, jer bi se godišnje od prodaje ostvarivala zarada od 8 600 eura, a država garantira da se otkupna cijena neće mijenjati idućih 14 godina.
- Ulaganje u solarnu energiju potrebno je shvatiti kao ulaganje u profit. Iako većina smatra da ovojnica zgrade ima 4 fasade, ona zapravo ima i petu. To je krov, koji stoji neiskorišten. Ovom upotrebom pete fasade, dobivaju se sredstva koja se mogu iskoristiti za obnovu preostale četiri fasade - objašnjava arhitekt Ljubomir Mišćević, predsjednik odbora za energetsku učinkovitost pri Komori arhitekata Hrvatske, koji je još prije 30 godina započeo projekt energetske učinkovitosti Trnskog.
146 solarnih elektrana
Solarno mapiranje pobudilo je veliko zanimanje među stanovnicima Trnskog, koji su unatoč toplinskom valu došli na predstavljanje projekta te ih je zanimao koji je idući korak.
- Ovim projektom ispitali smo solarni potencijal Trnskog, a sada je na državnim institucijama da pomognu kako dalje. Po nama bi idući korak bio osnivanje zadruge stanara. Hrvatska je obvezna do 2020. godine smanjiti emisiju CO2 plinova za 20 posto te iz obnovljivih izvora energije dobiti 20 posto električne energije. Interes je jako velik. Trenutačno je u državnom registru 146 solarnih elektrana, od kojih su tek neke stavljene u funkciju - kaže profesor Zdenko Šimić sa FER-a, zaslužan za izračune na web-mapi.
logicno i korisno. fenomenalno.