Eta je bila još beba kada je ostala bez majke. O promrzlom i uplašenom mladunčetu smeđeg medvjeda, najveće europske divlje zvijeri, brigu je preuzeo zagrebački Zoološki vrt. Danas je Eta živahna i znatiželjna 34-godišnjakinja i svojevrsna maskota ZOO-a koju podjednako vole njegovi zaposlenici i posjetitelji. Iako su to pozne godine za zaštićenog smeđeg medvjeda (Ursus arctos), još se obožava igrati, trčati i istraživati. A sada to može u svojoj novoj nastambi uređenoj u sklopu projekta "Gradski prozori u prirodu – unapređenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture", odnosno druge faze modernizacije. Zahvaljujući tom projektu, u zagrebačkom ZOO-u izgrađena su tri objekta, "Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske", "Mikrosvijet maksimirske šume" i "Prikaz vodenih staništa", a svečano je otvorenje sutra, kada Zoološki vrti slavi 97. rođendan.
Stiže i torta
– Svi smo jako sretni što je Eta dobila ovu nastambu. Pet je puta veća od prethodne pa sada na raspolaganju za igru i uživanje ima 2690 kvadrata. Eta je '88. godište, a njezinu je majku, nažalost, pregazio vlak pa ju je kao malenu medvjedicu othranio profesor Đuro Huber, najveći europski stručnjak za velike zvijeri. Posebno mi je draga jer sam je upoznao još u vrijeme dok sam studirao i radio kao Huberov demonstrator. Kada othranite tako malenog medvjeda kao što je bila Eta, on se veže za ljude pa je nije bilo moguće vratiti u prirodu – govori ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta Damir Skok.
Prije nego što se Eta preselila u svoj novi dom, živjela je u malenoj nastambi koja je bila namijenjena za polarne medvjede. Ta nastamba, kaže Skok, ne zadovoljava današnje standarde smještaja za medvjede. Nova nastamba pak ima sve što treba jednoj velikoj zvjerki kao što je Eta. Smeđi medvjedi, dodaje, u zatočeništvu dožive i do 50 godina. Prošloga mjeseca Etu su za preseljenje pripremali u posebnoj, unutarnjoj nastambi.
– Kada smo je prvi put pustili u njezin novi dom, bio je to trenutak koji nas je sve dirnuo. Bila je presretna! Sve je pomno istražila i novi joj se smještaj jako sviđa. Ima grmlje, drveće, slapić, potočić i kanal s tekućom vodom jer se medvjedi vole kupati. I unutarnja nastamba za odmor je prostrana pa naša gospođa u godinama uživa – smije se Skok.
U sklopu objekta "Prikaz vodenih staništa" nova je nastamba osigurana i dabrovima.
– Oni su stari bračni par, Talijanka i Nijemac. I njima se vodeni dom jako sviđa – govori ravnatelj ZOO-a.
Bolji i veći smještaj u objektu "Mikrosvijet maksimirske šume" dobile su i crvene vjeverice te hrvatska ptica zlatovrana, koja je potpuno nestala u prirodi, pupavci i europske grlice.
– U toj je cjelini i nastamba za smeđe medvjede, a obnovili smo i kanal koji vodi do Prvog maksimirskog jezera pa Eta ima pristup tekućoj vodi. Obnovili smo i povijesnu vizuru Zoološkog vrta s čipkastim i lavljim mostom koji dovode posjetitelje do "Maksimirskog mikrosvijeta", "Prikaza vodenih staništa" te "Interpretacijskog centra zaštićene faune Hrvatske" – objašnjava Skok.
Novi objekti druga su faza projekta "Gradski prozori u prirodu – unapređenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture" koji je financiran iz proračuna metropole te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a najveći dio sredstava povučen je iz fondova Europske unije. Projekt je počeo prije šest godina, u sklopu njega izgrađeno je i oporavilište te prihvatilište za divlje životinje u Dumovcu.
– Cijeli je naš tim presretan što životinje uživaju, a sve će to sutra moći vidjeti i Zagrepčani – kaže Skok te poziva za vikend u Zoološki vrt.
Sutrašnja proslava rođendana počinje u 11 sati. Rezat će se torta, a nastupit će ansambl kazališta Žar ptica i operna pjevačica Sandra Bagarić.
Velik iskorak
A nove objekte nedavno je obišao i gradonačelnik Tomislav Tomašević.
– Riječ je o velikom iskoraku za Zoološki vrt i vjerujem da će građani njime biti zadovoljni. Projekt "Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture", modernizacija II, vrijedan je gotovo 35 milijuna kuna. Posebno veseli da je dobar dio tog novca, oko 14 milijuna kuna, osiguran iz fondova Europske unije. Nešto manje od dva milijuna kuna su nacionalna sredstva namijenjena za sufinanciranje EU projekata, a 19 milijuna kuna osigurao je Grad – istaknuo je Tomašević.
Projekt je sufinancirao EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa promicanja održivog razvoja prirodne baštine. Korisnik sredstava i nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri su Javna ustanova Maksimir, udruge Biom i Vjetar u leđa te Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir. •
Obnovili povijesnu vizuru ZOO-a s čipkastim i lavljim mostom
Smeđa medvjedica još je kao beba ostala bez majke, a danas je živahna i znatiželjna 34-godišnjakinja koja je odmah nakon preseljenja pomno istražila novi smještaj. Jako joj se sviđa, kaže Skok, a na 2690 kvadrata ima i grmlje, drveće, slapić, potočić i kanal s vodom iz Prvog jezera. U objektu "Mikrosvijet maksimirske šume", uz crvene vjeverice te zlatovranu dom su dobili i pupavci i europske grlice, obnovljena je i povijesna vizura Zoološkog vrta s čipkastim i lavljim mostom, a posjetitelji će moći vidjeti i simulaciju života špiljskoga medvjeda.
Izgrađeni su "Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske", "Mikrosvijet maksimirske šume" i "Prikaz vodenih staništa", a svečano je otvaranje sutra
"Gradski prozori u prirodu" vrijedni su gotovo 35 milijuna kuna, a oko 14 milijuna osigurano je iz fondova Europske unije