Gledat će prema zgradi u kojoj je nekada radio.

U prirodnoj veličini, u bronci, na kamenom postolju. Jedan od najpoznatijih hrvatskih znanstvenika konačno će u gradu u kojem je ostvario svoja najveća dostignuća dobiti spomenik. I to, bude li sve išlo po planu, do kraja godine. Natječaj za izradu idejnog rješenja za kip Andrije Mohorovičića koji su raspisali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Prirodoslovno-matematički fakultet provest će Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a smjestit će ga u staru gradsku jezgru, u nedavno obnovljen park Grič. Točnije, na njegov sjeveroistočni dio, unutar zelenog otoka preko puta ulaza u Državni hidrometeorološki zavod.

Projekt od 700.000 kuna

Zdanje je to u kojemu je nekada bio Geofizički zavod u kojemu je, ističe Mirko Orlić, predsjednik odbora za podizanje spomenika unutar HAZU-a i jedan od članova ocjenjivačkog suda, ovaj na stručnjak iz meteorologije i seizmologije postigao svjetski rezultat.

– Ondje je 1910. otkrio plohu koja odjeljuje Zemljinu koru od plašta koja je kasnije po njemu nazvana Moho sloj. To je ujedno i najveća prirodna tvorevina na Zemlji nazvana po nekom čovjeku. Smatram da je Mohorovičić najveći hrvatski znanstvenik svih vremena jer je među ljudima takvog formata on jedini karijeru stvorio u Zagrebu. Nikola Tesla radio je u SAD-u, Ruđer Bošković u Italiji i Francuskoj, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog u Švicarskoj... – govori Mirko Orlić.

Postavljanje spomenika jedan je od načina, dodaje, da se djelo našega geofizičara dodatno popularizira. Natječaj traje do 13. svibnja, a jedan je od uvjeta koji umjetnici moraju ispuniti “prepoznatljivost lika”.

– Nemamo ništa protiv modernog shvaćanja umjetnosti, ali kad stanu ispred Mohorovičića, ljudi ga ipak moraju moći prepoznati – kaže Orlić. Procijenjena je vrijednost investicije 700.000 kuna, a zasad je HAZU pripremio novac za idejno rješenje pa se još treba skupiti za izradu kipa.

– Natječaj je javan, iako smo pozvali petoricu akademskih kipara, Nevena Bilića, Ivana Fijolića, Kažimira Hrastea, Tihomira Matijevića i Nikolu Vrljića, no radovi pristižu pod šiframa, tako da svi imaju jednaku šansu – ističe Mirko Orlić.

Nigda bez cigarete

Da umjetnici imaju zahtjevan zadatak, smatra i arhitekt Marijan Hržić, tvorac parka Grič, koji je trenutačni izgled dobio prošlog ljeta.

– Trebat će voditi računa da kip bude usklađen sa susjednim objektima, poput fontane Ivana Rendića i opreme koja prikazuje duh parka 19. stoljeća, kao što su plinska rasvjeta i klupe tipa Cuculić prema originalu iz 1892. – kaže Hržić.

A kako bi kiparima približili Mohorovičića, u natječajnoj su dokumentaciji opisali i kakav je bio u svom privatnom životu: “Živio je za svoju obitelj i nauku, no imao je smisla i za umjetnost i literaturu. Njegova je izobrazba bila vrlo svestrana i s njime se moglo raspravljati o svemu. Pušio je mnogo i nije ga se nigda vidjelo bez cigarete. Tako je bio vrlo žalostan kada ju je morao dan prije svoje smrti odbaciti. Svi su se važni događaji u njegovu životu zbili u petak, tako da je uvijek kazao da će u petak i umrijeti, što se je doista i dogodilo...”