Fond za nepogode potrošili na “prigodne manifestacije”

Koristi se za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, a Grad ju je trošio na “programske aktivnosti udruga, kapitalne projekte vjerskih zajednica te obilježavanja prigodnih manifestacija” – kamo je otišao 5,1 milijun kuna proračunske zalihe objašnjava se u nedavno objavljenoj državnoj reviziji zagrebačke gradske blagajne.

Novac od spomeničke rente

Novac se nikako nije trebalo rasipati za ono za što je na kraju rasipan, kaže Državni ured za reviziju, koji je Gradskoj upravi odmah naložio da “proračunsku zalihu koristi za namjene propisane odredbama Zakona o proračunu”. Tek djelić je ovo nepravilnosti utvrđenih revizijom 2018., godine na čijem je koncu u proračunu nađen i manjak od gotovo 630 milijuna kuna, a Državni je ured sad objavio i da je tada zaduženost Grada iznosila 1,9 milijardi kuna. Sporne su državi gradske javne nabave, korištenje novca za spomeničku rentu, način nagrađivanja zaposlenika, ugovori o djelu, nepostojanje izvora financiranja za gospodarske manifestacije, davanje prostora na korištenje bez javnog natječaja, kao i niz drugih stavki, pa najbolje da krenemo redom.

Prihodi od zakupa poslovnih prostora i garaža u 2018. su godini iznosili 52,2 milijuna kuna, pokazala je revizija, u kojoj je zaključeno i da je Grad neke od tih prostora dao na korištenje “političkim strankama i umjetnicima bez provođenja javnih natječaja, a na temelju zahtjeva korisnika nadležnom gradskom uredu”. Nisu ni knjige potpuno sređene, kaže država, jer za određene rohbau-prostore, koje su zakupci kao takve uzimali pa ih sami sređivali, naredili su Gradu da se “ulaganja evidentiraju u poslovnim knjigama”. Što se spomeničke rente tiče, od nje su u 2018. prihodi bili 20 milijuna kuna, a iste je godine Grad objavio javni poziv vlasnicima kulturnog dobra za korištenje sredstava rente za sufinanciranje obnove pročelja te krovišta.

– Od 26 pristiglih prijava za obnovu građevina, stručno je povjerenstvo 18 ocijenilo pravovaljanim i od njih izradilo prijedlog liste prioriteta korištenja novca od spomeničke rente. Nakon utvrđivanja liste prioriteta, Grad ima obvezu provesti postupke javne nabave za obnovu svake zgrade, odabrati izvođače te zaključiti ugovore o korištenju novca od spomeničke rente s vlasnicima građevina – objašnjeno je u reviziji kako proces ide, a onda dodano da “do obavljanja revizije u svibnju 2019. ni za jednu zgradu s liste prioriteta nisu bili zaključeni ugovori”. Dobro se, međutim, “delalo” u Gradskoj upravi, barem sudeći po gotovo dva milijuna kuna koje su tamošnji zaposlenici dobili kao “dodatak za uspješnost u radu”. Ta se uspješnost određuje posebno za to pisanim pravilnikom.

Nagrade za rezulate

– Ostvarili su je službenici i namještenici ocijenjeni ocjenom odličan te koji su ispunili jedan do sedam kriterija za utvrđivanje natprosječnih rezultata – stoji u reviziji, u kojoj je nabrojeno i tih sedam parametara koji se vrednuju. Oni su “kvaliteta obavljenih poslova viša od prosjeka, opseg obavljenih poslova veći od prosjeka, odnos prema radu, uspješno i pravodobno rješavanje iznimno složenog predmeta koji je od velikog značenja za Grad, uspješno i pravodobno obavljanje privremeno povećanog opsega poslova u neprekinutom razdoblju od najmanje mjesec dana, uspješno i pravodobno obavljanje poslova odsutnog službenika ili namještenika, uz redovito obavljanje poslova svoga radnog mjesta u neprekinutom razdoblju od najmanje mjesec dana te djelovanje u službi ili u vezi sa službom koje je pridonijelo ugledu ili afirmaciji Grada”. Država ih je razmotrila pa zaključila kako su svi ti čimbenici preopisni i “nisu vrednovani na način da budu mjerljivi”. Na ugovore o djelu 2018. je potrošeno 15,6 milijuna kuna, 20 posto više nego 2017. – Tijekom cijele godine obavljani su, temeljem ugovora o djelu, kao pomoć, poslovi u vezi s umnožavanjem i fotokopiranjem materijala i druge dokumentacije, prikupljanja i unosa podataka za izradu analiza i izvješća za potrebe rada pojedinih sektora unutar upravnih tijela Grada – objašnjava se u reviziji, u kojoj stoji kako su to poslovi koje bi trebali obavljati službenici. Dvije i pol milijarde potrošene su 2018. na javnu nabavu, pri čemu “Grad nije posvetio primjerenu pozornost sastavljanju troškovnika kod dokumentacije o nabavi”, a država se koncentrirala, uz ostalo, i na izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta, pri čemu je “uočeno da su pojedini istovrsni radovi od sredine siječnja do sredine studenoga 2018. nabavljani po značajno različitim cijenama”.