FOTO, VIDEO Bili smo u energani u Austriji. Klisović: S ovim iskustvom, još više ćemo se zalagati za nju

Učinkovita je i sigurna za okoliš, a riješila bi problem gomilanja otpada u metropoli. Tako zagrebački SDP-ovci već dvije godine svoje koalicijske partnere na čelu grada pokušavaju uvjeriti da Centar za gospodarenje otpadom (CGO) nije dovoljan te da se treba krenuti u projektiranje energane. Više su puta od gradonačelnika Tomislava Tomaševića zatražili da se istraže opcije za gradnju postrojenja, a kako bi pokazao primjer dobre prakse, SDP-ov predsjednik Gradske skupštine Joško Klisović zastupnike i novinare poveo je u obilazak energane Spittelau u Beču, koja djeluje od 1971. godine.

Ispod dimnjaka obitelj sokolova

Postrojenje je u samom središtu austrijske prijestolnice, a istodobno je deponij za miješani otpad i izvor toplinske energije za 60.000 bečkih kućanstava. Strujom se iz njega opskrbljuje gotovo 50.000 domova. Energana je okružena stambenim zgradama i parkovima, tik uz nju nalazi se šetnica, a ispod prolazi podzemna željeznica. Upravitelji iz tvrtke Wien Energie tvrde i da je zrak oko nje toliko čist da se ispod dimnjaka energane već godinama gnijezdi obitelj sokolova. Spittelau je jedno od četiri takva postrojenja u Beču, a godišnje se ondje obradi oko 260.000 tona miješanog otpada. I svaki iskoristivi gram, kako su istaknuli, pretvara se u električnu i toplinsku energiju ili korisne plinove, a samo mali dio odlazi u deponij Rautenweg na periferiji grada.

– Od tone otpada, otprilike 22 posto ne može se spaliti, no čak i to maksimalno iskorištavamo. Šljaku i pepeo koji ostanu spajamo s vodom i cementom u poseban beton koji se ne može upotrijebiti u građevini, ali ga zato koristimo za izradu strmih “zidova” odlagališta – objasnio je djelatnik tvrtke koji nas je proveo kroz postrojenje. Svaki dan onamo stiže 180 kamiona koji istovaraju otpad, a on se zatim grabi uz pomoć velikih automatiziranih kranova te iskrcava na liniju prema spalionici “zagrijanoj” na 850 stupnjeva.

VEZANI ČLANCI:

– Tijekom postupka spaljivanja izdvajamo ispušne plinove koji služe za zagrijavanje vode koja pak postaje para za toplanu i grijanje kućanstava. Do 2025. godine trebali bismo toplinskom energijom opskrbiti još 16.000 domova – kazao je Florian Madl. Ispušni plinovi također se kroz filtre “peru” te se iz njih izvlače teški metali, a oni se prešaju u takozvane filtarske kolače. Sve što ostane nakon tog kompleksnog procesa na kraju izlazi kroz visoki dimnjak na vrhu zgrade, a emisije koje izlaze u atmosferu, tvrde u Wien Energie, čak su 80 posto ispod najviših dopuštenih granica.

Osim što je postrojenje za spaljivanje otpada, Spittelau je i umjetničko djelo te jedna od najpopularnijih turističkih lokacija u Beču. Objekt je izgrađen krajem šezdesetih, no 1987. došlo je do velikog požara koji ga je gotovo potpuno razorio. Zgrada je obnovljena početkom devedesetih, a poznati austrijski umjetnik Friedensreich Hundertwasser pristao ju je besplatno oslikati.

Od 51 zagrebačkog zastupnika, energanu je obišlo njih desetak, uglavnom iz redova SDP-a i Možemo, a Dejan Kljajić iz stranke BM365 – Idemo delat’ bio je jedini iz opozicije. Impresionirani su svi, kazali su, primjerom austrijske metropole, no na pitanje može li Zagreb postati Beč, dobili smo dvojake odgovore. U SDP-u se tome svesrdno nadaju te će se, rekao je Klisović, nakon posjeta postrojenju Spittelau za gradnju energane još intenzivnije zalagati.

– Dobili smo jako mnogo korisnih informacija za raspravu koju ćemo imati u Skupštini i odluku koju ćemo morati donijeti o tome hoćemo li uspostaviti energanu u Zagrebu ili nećemo. Mislim da će zastupnici moći kompetentnije raspravljati o ovom važnom pitanju, za koje smatram da je točka na “i” cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom – kazao je predsjednik zagrebačkog parlamenta.

Tomašević i njegovi stranački kolege dosad su izbjegavali koncizno odgovoriti hoće li Zagreb dobiti energanu ili spalionicu, napominjući da je to kompleksno pitanje koje treba sagledati iz svih kutova. Isto nam je u Beču rekla i Marina Ivandić, predsjednica kluba Možemo u Skupštini, no izgleda da na Radićevu trgu opciju ipak razmatraju.

Prošloga je tjedna, naime, u savjetovanje s javnošću upućen 120.000 eura vrijedan natječaj za izradu studije izvodljivosti i procjene troškova za mogućnost uspostave energane te plasman goriva nastalog iz otpada. Studija će pokazati treba li i pod kojim uvjetima Grad graditi takvo postrojenje te što će se dogoditi s otpadom preostalim nakon obrade u CGO-u.

Studija o lokaciji i tehnologiji

Kako stoji u projektnom zadatku, dokument će analizirati važeće zakone i direktive u Hrvatskoj i EU po pitanju energetske oporabe otpada te potencijalnih tehnologija. Razmatrat će se tako, među ostalim, opcija korištenja rotacijske peći, uplinjavanja goriva iz otpada, energetska oporaba u sloju na rešetki te tehnologija proizvodnje vodika. Studija će također istražiti moguće lokacije za gradnju, kako piše u dokumentaciji, “eventualne buduće energane”, ali i kako će postupci obrade goriva iz otpada utjecati na okoliš te kako i po kojoj cijeni se ono može rabiti za vlastite energetske potrebe, ali i transportirati u EU i nama susjedne zemlje izvan područja EU.