Iako je duga točno 5653 metra, Ilica nije najduža ulica u Zagrebu. Zapravo se nalazi tek na četvrtom mjestu na popisu najdužih ulica u metropoli, a od nje su duže samo Radnička cesta te Zagrebačka i Slavonska avenija.
Ilica se, naime, proteže od Trga bana Josipa Jelačića, preko Črnomerca pa sve do Aleje grada Bologne. No, iako nije najduža, Ilica se može pohvaliti činjenicom da ima najviše kućnih brojeva – njih čak preko 500. Njome prometuje više tramvajskih linija, a stari Zagrepčani možda ju znaju i pod imenom Lončarska cesta ili Lončarska Ves. Ime "Ilica" prvi se put se spominje 1431. godine, dobila ga je po potoku Ilica koji je tada postojao. Najpoznatiji stanovnik te ulice bio je Vatroslav Lisinski.
Radnička cesta, s druge strane, duga je oko 6500 metara, a danas je poznata i kao zagrebačka poslovna meka. Ime je dobila je 1928. godine, i to po radničkim naseljima koja su se izgradila uz prometnicu, a dotada se zvala Kanal XII. Trideset godina kasnije dobila je ime Radnička cesta Đure Đakovića, a 1992. ponovno su je nazvali samo Radnička cesta.
Cesta s dva kolnika, s po tri prometna traka u oba smjera, a koja počinje kao nastavak Slavonske avenije ispod raskrižja sa Savskom cestom te završava na kružnom toku Savska Opatovina zove se Zagrebačka avenija. Duga je oko osam tisuća metara, ranije je bila dio Ljubljanske avenije, no nešto kasnije na prijedlog bivšeg gradonačelnika Milana Bandića se nazvala Zagrebačka avenija.
Prvo mjesto na popisu najdužnih ulica u Zagrebu dobila je Slavonska avenija, koja je dugačka oko 18000 metara. Ona je 2007. godine bila proglašena prometnicom s najvećim brojem nezgoda u gradu, a nekada je bila dio bivše jugoslavenske autoceste "Bratstvo i jedinstvo" i kao takva bila je podijeljena na dvije različite avenije: Aveniju bratstva i jedinstva i Beogradsku aveniju. Nešto kasnije, nazvali su je, ipak, Slavonska avenija.