Sezona u jeku

Gljivari - ulaz u šumu se plaća, a dva kilograma dopušten je "ulov"

Foto: VL
Gljivari - ulaz u šumu se plaća, a dva kilograma dopušten je "ulov"
18.10.2012.
u 10:30
U lokalnoj šumariji mora se kupiti dozvola za branje gljiva, a lugari redovito obilaze šume. Oko grada za branje su šume oko Jakovlja, u Turopolju...
Pogledaj originalni članak

Gljive berem od svoje četvrte godine, no nikad dosad nisam vidio toliko berača. Ako ne dođete prvi ujutro u šumu pored Rakova Potoka, nema se gdje parkirati, kaže Josip Crnić. Mnogi i ne znaju da je rekreativno branje gljiva strogo regulirano.

Uz iskaznicu do deset kg

– Lugari su počeli češće obilaziti šume, a visine kazne su od tisuću do 7000 kuna – kaže predsjednik Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza Dragutin Vahtarić.

Želite li izbjeći kaznu, u lokalnoj šumariji platite dnevnu dozvolu od 50 kuna, tjedna košta 100 kuna, a mjesečna 200 kuna. Dozvolu ne plaćaju članovi gljivarskih društava koji godišnje za članarinu izdvoje od 80 do 100 kuna. Berete li za osobne potrebe, po osobi smijete nabrati najviše dva kilograma, dok komercijalni berači, koji od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja dobiju iskaznicu, smiju nabrati do deset kilograma gljiva.

– Iskaznicu nije problem nabaviti, može je imati i kumica s placa, no mislim da su tek sad počeli strože kontrolirati prije ulaska u Uniju, jer se na to u zemljama EU jako pazi – kaže Vahtarić te pretpostavlja da je uzrok povećanog broja berača kriza, no i vrlo dobra sezona za gljive. One se mogu brati bilo gdje, osim u nacionalnim parkovima i šumama koje su privatni posjed pa su ograđene.

– A što se tiče šuma gdje ima najviše gljiva, potrebno je samo gledati vremensku prognozu i vidjeti gdje će pasti najviše kiše, tamo će biti i najviše gljiva – kaže Vahtarić. Smiju se brati isključivo nožem, nikako nekim drugim alatom kao što su lopata, grablje ili motika.

Svuda neki vrganj

Zagrebačka je okolica, što se tiče šuma bogatih gljivama, povoljno područje za branje. U koju god šumu odete, naći ćete neki vrganj koji je naša najčešća i najrasprostranjenija gljiva. Žele li ići prema zapadu, berači se mogu uputiti u šume oko Kraljeva Vrha ili Jakovlja, preko same Medvednice, do istoka u šume oko Kašine, u Planinu Donju i Gornju, podno Lipe...

– Sve šume oko Sesveta bogate su tim šumskim plodom, a preporučio bih šumu u Soblincu – kaže Branko Bartolić, tajnik saveza. Pogodno je i Turopolje, Vukomeričke gorice i područje oko Brezovice.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 15

JA
james49
12:04 18.10.2012.

Dobro, nek se i naplačuje, ali volio bih znati gdje taj novac ide, tko kontrolira naplatu i u koju svrhu se troši!

DU
Deleted user
14:23 18.10.2012.

@qwad.wad Udisanje zraka se ne naplaćuje,ali izdisanje da,tzv karbonski porez,zakona kojeg je i hrvatska potpisala u štokholmu.Vlasnik tvrtke koja naplaćuje poreze zove se al gore,nesuđeni američki predsjednik,što on radi s tim novcima,možeš samo pustiti mašti na volju.

QW
qwad.wad
11:11 18.10.2012.

Koja su to sranja sa naplatom branja gljiva. Još ćemo morati plaćati hodanje po šumi i udisanje zraka. Koja su to birokratska sranja i maltretiranje ljudi. Fuj.. Inače, na televiziji je rečeno da je dnevna karta 25 Kn, a ne 50.