Zagrepčani se svakodnevno bune zbog loše održavanih cesta, loše osvijetljenih ulica, začepljenih slivnika... Istodobno grad godišnje gubi od 10 do 12 milijuna kuna od komunalne naknade namijenjene upravo održavanju gradskih ulica, javne rasvjete, parkova, zelenih površina, groblja i slivnika zato što nema ažuriranu evidenciju novosagrađenih stambenih i poslovnih prostora. S desetak milijuna kuna, pak, u gradu bi se moglo postaviti tisuću novih uličnih svjetiljki i osvijetliti 20 kilometara gradskih ulica. Tom svotom mogao bi se obnoviti asfalt i rubnjaci na desetak kilometara gradskih ulica.
Komunalnu naknadu dužni su plaćati vlasnici ili korisnici stambenog, poslovnog i garažnog prostora te nesagrađenog građevnog zemljišta. Plaća se mjesečno po četvornom metru za stambeni i garažni prostor od 8 do 39 lipa, ovisno o gradskoj zoni, za građevno zemljište od jedne do pet lipa, a za poslovne prostore, ovisno o zoni, plaća se od 0,08 do 3,90 kuna. U ovoj godini planira se ubrati 240 milijuna kuna. Budući da se u Zagrebu posljednjih desetak godina intenzivno gradi i sve je više novih i stambenih i poslovnih prostora, raste i prihod od komunalne naknade, ali godišnje otprilike dva-tri posto, što nije ni blizu povećanju novosagrađenih kvadrata. Velik broj investitora, naime, ne pridržava se zakonske obveze da dovršene građevine prijavi gradskom tijelu za komunalne poslove, iako bi se trebale prijaviti čak i manje nadogradnje, pa bi gradska vlast te podatke trebala ažurirati popisivanjem gradnji na terenu. No, popisivanje je posljednji put, i to djelomično, provedeno 1998. i 1999. godine.
Evidentirano je tada gotovo tri milijuna kvadrata u 60-ak tisuća novih ili dograđenih, uglavnom stambenih prostora, sagrađenih tijekom devedesetih. Oni su prihod od komunalne naknade u 2000. povećali za 20-ak milijuna kuna, ili gotovo 15 posto. No, grad je, navodno zbog skupoće, prekinuo akciju. Neobrađeni su ostali Centar, podsljemenski dio Medveščaka, Sesvete, Trnovčica, Grad mladih, Cvjetno naselje te Siget, Središće, Zapruđe, Utrina i Botinec, čak i Kajzerica, posljednjih godina jedno od najvećih stambeno-poslovnih gradilišta u Zagrebu.
Spomenuta akcija popisivanja stajala je manje od dva milijuna kuna, koliko bi, procjenjuje se, trebalo potrošiti i za novu. No, taj bi se jednokratni trošak i te kako isplatio jer bi se godišnji prihod povećao za spomenutih 10 do 12 milijuna kuna. Ažuriranje podataka obveznika komunalne naknade, koliko god bilo važno zbog financijskih efekata, važno je i zbog građana, jer nije pošteno da jedni uredno plaćaju svoje obveze, a drugi se o njih oglušuju.
Tvrtke duguju 446 milijuna kuna
Grad od dužnika komunalne naknade potražuje gotovo 460 milijuna kuna. Građani su više-manje uredni platiše jer njihova zaduženja i nisu velika, ali su problem korisnici velikih poslovnih prostora čiji je višegodišnji dug dosegnuo 446 milijuna kuna. Više od milijuna duguje 28 tvrtki, a najveći dužnik je Katran sa 7,7 milijuna kuna. Slijede ga Novogradnja u stečaju sa 6,7 milijuna kuna, Tempo (4,5 milijuna), Zagrebačka industrija abraziva (3,7 milijuna), Otpremničko poduzeće Zagreba i Jedinstvo u stečaju (po 3,6 milijuna), Tekstilni kombinat Zagreb (3,5 milijuna), Industrogradnja – Inostand (2,3 milijuna), TransCroatia (2,1 milijun)... Nekim velikim dužnicima grad je omogućio obročnu otplatu, primjerice, Hidrelektri-niskogradnji, TEP-u i Solidumu Žužić.