Godina je 1889., a vi želite obaviti telefonski razgovor s prijateljem ili kolegom. Kako to izgleda? Podignete slušalicu, a prvi glas koji čujete pripada operaterki centrale koja vas zatim prespaja do željenog kućanstva. A razgovarati putem “žice” od kuće ste mogli jedino ako ste bili dio elite koja je imala vlastite aparate, u suprotnom ste morali po gradu tražiti javnu govornicu.
I zaboravio sam kako radi
Prva u Hrvatskoj postavljena je upravo 1889. u zgradi današnjeg Zapadnog kolodvora, a proći će 39 godina prije nego što sustavom javne telefonije počne upravljati automatska centrala i za naplatu razgovora uvedu kovanice. Žetoni ulaze u uporabu nakon Drugog svjetskog rata, a zlatno doba javnih govornica bilo je za Univerzijade, kad su u metropolu na natjecanje pristizale tisuće studenata koji nisu imali gdje koristiti telefon. Sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća uvode se telefonske kartice, koje danas skupljaju strastveni kolekcionari. Usred mobilnog doba malo tko zna da govornice još uopće postoje.
– Zadnji put sam je koristio u srednjoj školi. Sad govornice po gradu jedva i primjećujem – priznaje Mladen Lucić. Neki su i zaboravili kako rade.
– Što ne idu ovdje žetoni? Aha, ipak su kartice. Mislim da je njihovu vremenu kraj, ljudi ih slabo koriste, ali nama nostalgičnima bi bilo drago da se govornice sačuvaju, kao nekakvo sjećanje na stare dane kad nas ljudi nisu mogli dobiti u svako doba dana i noći – veli Ivica Marasović.
Trenutačno u Zagrebu, kažu u Hrvatskom telekomu, koji njima upravlja, funkcionira oko 330 govornica. Većinom su modeli iz osamdesetih i devedesetih koje svi dobro poznajemo, no mogu se vidjeti i novi, uz koje se nalaze i veliki ekrani na dodir. Dva su takva modela, primjerice, na Savskoj cesti, u blizini Studentskog centra, a jedan na križanju Miramarske i Vukovarske. U cijeloj ih zemlji pak ima tridesetak, i to u Zagrebu, Zadru, Trogiru i Rovinju, a broj će, kažu u HT-u, i rasti, pri čemu ih planiraju postaviti i u drugim gradovima.
– Multifunkcionalne govornice nude brojne mogućnosti, od bežičnog punjenja mobilnih uređaja do, primjerice, informiranja o razini peludi u zraku s pomoću posebnih senzora unutar njih. Svaka je govornica i Wi-Fi hot spot s besplatnim internetom. Za lakše snalaženje po gradovima, na digitalnom zaslonu nalazi se interaktivna mapa na šest jezika koja korisniku nudi upute kako doći do željene lokacije – objašnjavaju u HT-u.
Trgovi, kolodvori, bolnice
Najviše se, dodaju, koriste one na frekventnim lokacijama, poput trgova, kolodvora, umirovljeničkih domova i bolnica, a posebno u turističkoj sezoni. A da su turistima i najkorisnije drži Kristijan Tabet, koji je posljednji put nekoga nazvao iz govornice kasnih devedesetih.
– Zapravo su najbolje za turiste jer tako ne moraju koristiti roaming na svojim mobitelima. Usto su dobre ove nove funkcionalnosti, poput punjača za mobitel – kaže Tabet.