'Građani moraju biti informirani i uključeni u realizaciju gradskih projekata'

Prostori gradskih projekata su najvredniji i najznačajniji prostori grada za njegov budući razvoj. S obzirom da oni određuju njegov budući identitet, gospodarski i kulturni razvoj te podižu kvalitetu života u gradu, građani moraju biti informirani i uključeni u sve etape realizacije gradskih projekata, glavni je zaključak jučerašnjeg okruglog stola „Urbanističke vizije Zagreba 21. Stoljeća – Veliki projekti Grada“ u organizaciji Hrvatske komore arhitekata (HKA).

Okrugli stol, na kojem se razgovaralo o velikim projektima kojima se mogu inicirati promjene u prostoru s ciljem poboljšanja kvalitete života, održan je u Hrvatskom muzeju arhitekture u Zagrebu. Neki od tih značajnijih gradskih projekata su prostor tvornice vagona Janko Gredelj, Zagrebački velesajam, bolnica u Blatu i blok Paromlin.

Sudionici okruglog stola, Sanja Jerković, dipl.ing.arh. (pročelnica ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba) , prof. dr. sc. Anka Mišetić (sociologinja na Studiju dizajna), dr.sc. Irena Đokić (viša znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu) i voditelj odjela gradskih projekata Zagreb, Tomislav Dumančić, zaključili su da grad mora imati kontrolu nad svim etapama gradskog projekta. Također smatraju da je za kvalitetnu realizaciju gradskih projekata potrebna provedba arhitektonsko-urbanističkih natječaja, a za veće i kompleksnije projekte i izrada urbanističkih planova uređenja. Naime to je jedini demokratski put uključivanja građana u postupak odlučivanja.

„Uloga sociologije je jako važna u svim razvojnim projektima, bilo urbanističkim, bilo u nekim drugim područjima, upravo zato što sociologija proučava društvo, a bez poznavanja društva u kojem živimo vrlo je teško raditi neke planove i projekcije. S druge strane, taj participativni proces koji se sve više uvodi kao mjerilo demokratičnosti različitih projekata je također dio jednog sociološkog koncepta, socijalno održivog razvoja i razvoja socijalnog kapitala. U tom smislu sociologija može jako puno pomoći sa svojim istraživanjima društva unutar kojeg se projekti događaju.“, naglasila je prof. dr. sc. Anka Mišetić.

Istaknuli su i kako je potrebno razmisliti i o projektima na razini kvartova, tj. da svaka gradska četvrt ima mogućnost realizirati jedan manji projekt značajan za funkcioniranje kvarta i s kojim bi se identificirali stanovnici te četvrti.

„Preporuka je za realizaciju pojedinih velikih gradskih projekata, obzirom na složenost poslova i veliki obim aktivnosti, osnovati interdisciplinarne timove ili angažirati vanjske suradnike pod kontrolom grada, koji bi se od početka do kraja pojedinog gradskog projekta bavili ne samo osmišljavanjem koncepta nego i provođenjem istog. S obzirom na veliki broj gradskih ureda i zavoda, potrebno je znati od samog početka tko ima ovlasti u kreiranju politike gradskih projekata, tko u vođenju projekata i tko snosi odgovornost za kvalitetnu provedbu istih.”, naglasio je moderator okruglog stola i predsjednik Područnog odbora Zagreb Hrvatske komore arhitekata, prof. dr. sc. Tihomir Jukić.

Što se pripreme gradskih projekata tiče, sudionici okruglog stola su se složili da oni trebaju biti pripremljeni na način da se već u etapi pripreme traže potencijalni korisnici i investitori te da je poželjno izraditi i predinvesticijske studije, ali se i sustavno kandidirati za korištenje EU sredstava.

„Potrebno je pronaći balans između opće dobiti za grad i građane i gospodarske isplativosti projekta. Profit ne bi smio biti na prvom mjesto nego građani i njihove potrebe.“, zaključio je prof. Jukić.

Bio je ovo prvi od tri okrugla stola u ciklusu Urbanističke vizije Zagreba 21. stoljeća koja će u iduća dva tjedna organizirati Komora arhitekata. Drugi će se okrugli stol održati 28. studenoga i bavit će se još jednom bolnom temom našeg grada - prometom, dok će se treći okrugli stol „Novo doba-Novi ljudi-Nove ideje“ održati 3. prosinca, također u Hrvatskom muzeju arhitekture - HAZU u Zagrebu.

Ovim ciklusom razgovora, HKA želi inicirati nužne promjene u prostoru u kojem živimo, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete života svih stanovnika Zagreba.