Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava dobio je od Grada Zagreba donaciju od 150 tisuća kuna kao pomoć za daljni rad. Pomoć od Grada zatražio je HHO u svrhu poticanja na daljnje aktivnost, posebno za projekte koji se direktno provode u Zagrebu.
- Projektom 'Izravna prevencija navijačkog nasilja' nastojimo da se proširi prostor sportske tolerancije i kulture navijaštva, te da se na najmanju moguću mjeru svedu pojave protiv raznih oblika ksenofobije, posebno etničke i rasne, koje često promoviraju radikalne navijačke skupine - kazali su iz HHO-a. Pojasnili su da se u Zagrebu provodi i projekat 'Zločesti grafiti' koji se upućuje na uklanjanje neprihvatljivih i nakaznih poruka, punih govora mržnje koji vrijeđaju pojedince i institucije, posebno one aktivne na nogometnoj sceni.
- Želja nam je kroz ove projekte razvijati i očuvati svijest o vlastitoj odgovornosti za razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj, te pridonijeti provedbi zakona o sprečavanju na sportskim natjecanjima jer je taj zakonski akt usko vezan za afirmaciju ljudskih prava i na sportskim borilištima - istaknuli su iz Udruge.
Inače HHO radi na razvijanju demokratskih institucija, promicanja vladavine prava, ljudskih prava, obrazovanjem, te istraživanju, dokumentiranju i pomaganju žrtvama kršenja ljudskih prava i onima čija su prava ugrožena.
- Udruga svake godine pruža besplatnu pravnu pomoć u prosječno 800 novih slučajeva kršenja ljudskih prava - naveli su iz HHO-a koji ima približno 30 članova koji surađuju s hrvatskim pravosudnim, javnim upravnim i drugim relevantnim institucijama, kako u radu na slučajevima kršenja ljudskih prava, tako i u osmišljavanju i razvijanju novih projekata.
Inače, sadašnji čelnik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak nalazi se u gradskom timu za spriječavanje grafita. Ondje uz dogradonačelnice Sandru Švaljek i Vesnu Kusin, kriminalisticu Rosanu Kišur, šefa komunalnih redara Matu Kraljevića, vijećnicu gradske četvrti Donji grad Sanju Kumpar te zastupnike iz Skupštine, HSLS-ovac Alen Ostojić i Davora Šterna priprema prijedlog mjera kojima će se u Zagrebu zaustaviti uništavanje javne i privatne imovine te kulturnih dobara.
Turisti kojih je sve više u Zagrebu se ne mogu načuditi tolikom broju grafita po fosadama, ne mogu se i ja načuditi kako nekome može pasti na pamet da pošara nečiju privatnu ili javnu imovinu. Tko bi dolazio u Dubrovnik da je stara gradska jezgra pošarana kao Donji grad? Grafiterskim škrabotinama se treba stati na kraj u Zagrebu.