Grad pretvara skele “crvenih” i “žutih” zgrada u oglasne panoe

Točno 5668. Toliko su, na jučerašnji dan, statičari pregledali “žutih” i “crvenih” zgrada. A kad se na njih uskoro stave građevinske skele zbog sanacije oštećenja prouzročenih potresom, gradska uprava dopustit će i postavljanje reklamnih platna na njih. Dio je to prijedloga izmjena i dopuna Odluke o komunalnom redu, koji su ovih dana pustili u javno savjetovanje koje traje do 29. lipnja.

Prikažite budući izgled

S obzirom na broj neuporabljivih ili privremeno neuporabljivih zgrada, Zagreb bi mogao u idućim godinama postati jedno veliko reklamno platno, što nisu s velikim oduševljenjem prihvatili svi stanovnici središta grada.

– Ajmo se prvo pobrinuti za ojačanje statike zgrada, a ne da razmišljamo o takvim stvarima. Nadam se da nam grad neće izgledati kao cirkus – govori Dora Šintić, stanarka zgrade u Vodnikovoj, dodajući da bi bilo puno bolje da se na zgrade, ako je namjera sakriti skele, stavi prikaz budućeg izgleda zdanja, kao što stoji onaj na katedrali ili na napuštenoj fasadi zgrade u Vlaškoj 5. S tim se slaže i Renato Petek, nezavisni oporbeni zastupnik u Gradskoj skupštini, koji predlaže da bi se, uz prikaz budućeg izgleda zgrade, postaviti mogla i povijesna fotografija da se vidi kako je ta zgrada nekada izgledala.

– Pogotovo ako se radi o zgradama javnog značaja, poput muzeja, kazališta ili galerija. Koju god opciju postavili, uvijek se i uz to može diskretno uklopiti neki znak sponzora. Ovakav potez Grada može biti ekonomski opravdan, no s obzirom na povijest postavljanja skela za radove koji nisu ni započeti, prilično sam skeptičan – govori Petek, aludirajući na tzv. new deal, kako je gradonačelnik Milan Bandić nazvao projekt obnove fasada kojim je Grad ulična pročelja trebao sufinancirati sa 80 posto i dvorišna sa 60 posto, a stanari preostali iznos. No obnova je dosezala astronomske iznose i malo tko se odlučio na to. Prva skela na fasadi na križanju Britanskog trga i Nazorove ulice skinuta je lani u travnju, i to dvije i pol godine od postavljanja a da radovi nisu ni započeli.

– Usto, stanari su je platili pola milijuna kuna – govori Petek, dok još jedan oporbenjak u Skupštini, HNS-ovac Tomislav Stojak pita – koja je svrha postavljanja platna na zgrade oštećene u potresu.

– I kome će se uplaćivati novac od najma? Bilo bi dobro da ide na račun stanara i da se reklamom plati obnova – kaže Stojak. Reklamna platna, doduše, mogla su se postavljati i dosad, kaže pročelnik Ureda za prostorno uređenje Dinko Bilić, i to uz dopuštenje Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, ako se postavlja na javno–prometnu površinu, ili Odsjeka za zelene površine, ako se skela postavlja na javnu zelenu površinu ili zemljište u vlasništvu Grada.

Po kvadratnom metru

Suglasnost je davalo i gradsko upravno tijelo nadležno za promet, zaštitu spomenika kulture, uređenje javnih gradskih prostora... Oglašivač je morao podnijeti zahtjev Gradu, koji reklamu naplaćuje mjesečno po kvadratu, po cijeni od 21 do 25 kuna, ovisno o zoni u kojoj se nalazi. Suvlasnici potom sklapaju ugovor s Gradom, a potreban je i idejni projekt arhitekta.

– Procedura je identična, a intencija izmjena je omogućiti vlasnicima nekretnina da si osiguraju dodatan priljev novčanih sredstava za obnovu – kaže Bilić.