Spalionica medicinskog otpada gradit će se u neposrednoj blizini "gradskih pluća", park-šume Maksimir, na Rebru. Nepojmljivo je to mnogim liječnicima iz same bolnice, do te mjere da su i dalje uvjereni kako se takva spalionica na Rebru neće graditi. Neprihvatljivo je i Zagrepčanima koji su se okupili u Građanskoj inicijativi "Maksimir za Zagreb" i protive se ideji spalionice u jednom od najatraktivnijih dijelova grada. Nakon što je projekt zaustavljen u svibnju prošle godine, kad je peticiju protiv projekta potpisalo 12 tisuća građana te se protiv njega prosvjedovalo, KBC Zagreb prije godinu dana pokrenuo je novi postupak. Idejno rješenje skoro je isto, a tvrdi se da će građevina s dimnjakom biti u funkciji primarne namjene, tj. zdravstva pa zato ne podliježe zakonskoj zabrani gradnje spalionice u gradu. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ovih je dana odobrilo novi projekt. Studija o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenje medicinskim otpadom za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastaje u KBC Zagreb upućena je u javnu raspravu. To je mobiliziralo građane.
– Tvrde da se spalionica može graditi u bolnici, iako Zakon o gospodarenju otpadom to zabranjuje u gusto naseljenom mjestu. Oni pak ignoriraju Zakon i pozivaju se na pravilnik, koji navodi kako dodatna djelatnost može biti obrada otpada – kaže Iva Dim iz Građanske inicijative. Dodaje da je u studiji sporno niz stvari koje se tiču tehnologije, kvalitete zraka i niza drugih čimbenika, ali i kako druga studija, ona Građevinskog fakulteta, upozorava da će u slučaju ove spalionice neminovno doći do ekološke kalvarije prekoračenjem emisija, ponajprije za pacijente i djecu u vrtiću na KBC-u, a potom za sve ostale građane. U svom zahtjevu za obustavu postupka procjene sporne Studije utjecaja na okoliš, podnesenom prije mjesec dana, Inicijativa ističe niz protuzakonitosti. Elaborat iz listopada 2023. koji je za KBC izradila Ecoina dovodi u zabludu, navodeći kako je projekt u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, zakonskim i podzakonskim aktima, navodi se u zahtjevu. Upozorava se da Zakon o prostornom uređenju propisuje da se "na građevinskom području naselja, izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja i području posebne zaštite voda ne može planirati izgradnja ni proširenje građevina za gospodarenje otpadom od državne i od županijske važnosti".
– Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine isključilo je prostorno-planske odredbe koje se tiču građevina za gospodarenje otpadom, čime su isključili i Zakon o prostornom uređenju, a primjenjuju odredbe koje se tiču bolničke cjeline prostorno-planske namjene D3 zdravstvo, bez da istodobno primjenjuju zakonske, podzakonske i prostorno-planske odredbe koje se odnose na samu građevinu za gospodarenje otpadom. To je kao da za vrtić, koji imaju u sklopu bolničke cjeline, ne primjenjuju minimalne tehničke uvjete koji se odnose na odgojno-obrazovne ustanove, nego da na vrtić primjenjuju odredbe prostorno-planske cjeline bolnice na kojoj se vrtić nalazi, a to je D3 – zdravstvo! – uspoređuje Maris Špero, predsjednica Građanske inicijative, koja ujedno ističe pitanje koje iz toga proizlazi: Zašto uopće traže procjenu utjecaja na okoliš ako se ne radi o građevini za gospodarenje otpadom?!
Studija je u javnoj raspravi do 29. studenoga, a njezino će javno izlaganje biti 19. studenoga. Građanska inicijativa poziva građane da dođu na to izlaganje i postave sva pitanja koja imaju na ovu temu. Inicijativa je zakazala i prosvjed 23. studenoga u Maksimiru u 11 sati te pozivaju građane da se i tu uključe. – Zbog svega smo bili primorani obavijestiti i DORH i OLAF, a ako ocjena Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije bude pozitivna, sigurno ćemo pokrenuti upravni spor koji će nedvojbeno usmjeriti svjetlo prema razlogu zbog kojeg je Ministarstvo graditeljstva izdalo nezakonitu potvrdu te zbog čega Ministarstvo zdravstva inzistira na protuzakonitom projektu spalionice KBC-a Zagreb na lokaciji koja je za njega potpuno neprimjerena – poručuje Špero.
POVEZANI ČLANCI:
U Ministarstvu zdravstva objašnjavaju kako se zbrinjavanje otpada u KBC Zagreb provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) sukladno svjetskim i EU iskustvima radi smanjivanja negativnih utjecaja otpada na okoliš, prirodne resurse i ljudsko zdravlje, kao i snižavanja rizika do kojih bi moglo doći uslijed neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada. Ujedno se, navode, uređajima za zbrinjavanje i obrađivanje zaraznog medicinskog otpada na licu mjesta namjeravaju znatno smanjiti troškovi zbrinjavanja i prijevoza medicinskog otpada, povećati higijensku kvalitetu, poboljšati sigurnost osoblja te smanjiti masu i volumen obrađenog medicinskog otpada. Također, smanjuje se štetan utjecaj na okoliš u skladu s trendom smanjenja emisija u okoliš i rizika koji proizlaze iz transporta zaraznog otpada.
"Projekt gospodarenja medicinskim otpadom KBC-a Zagreb ključan je za postizanje maksimalne zaštite zdravlja pacijenata, osoblja i šire zajednice od potencijalne opasnosti koju predstavlja zarazni medicinski otpad uslijed potencijalnih incidenata prilikom transporta te nepravilne krajnje obrade ove vrste otpada. Nadalje, smanjuju se ukupne emisije stakleničkih plinova u sustavu gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom te potrošnja fosilnih goriva za realiziranje toplinskih potreba KBC-a Zagreb", poručuju iz MIZ-a.
KBC Zagreb godišnje zbrinjava oko 680 tona nereciklabilnog zaraznog medicinskog otpada, što stoji 664.000 eura. Nereciklabilni medicinski otpad sadrži patogene biološke agense koji zbog svog tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest kod ljudi koji su im izloženi, podsjećaju iz uprave KBC-a. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, kažu, upravo zbog mogućnosti neželjenih incidenata tijekom prijevoza, medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu zdravstvene ustanove gdje je nastao.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!