Komunalnu naknadu nije podmirilo 633 tisuće obveznika (za stambene, poslovne i garažne prostore), a spomeničku rentu njih 6730. Podaci su to Državne revizije od 21. ožujka ove godine koja je provjerila kako se puni gradski proračun. Prema njihovu zaključku, Holdingova podružnica GSKG sporo i neučinkovito uime Grada provodi postupke naplate komunalne naknade, zakupnine, najamnine i spomeničku rente. Zbog toga mnoga potraživanja na kraju zastare i ostanu nenaplaćena iako GSKG od Grada godišnje za uslugu slanja računa i opomena dobije 17,7 milijuna kuna.
Više ovrha?
Naplata prihoda jedan je od najvećih problema brojnim poduzetnicima, no s istim problemom bori se i Grad kojem su građani i tvrtke tijekom 2011. kasnili s uplatom 3,2 milijarde kuna. Od od toga se čak 744 milijuna eura odnosilo na komunalnu naknadu. Revizori su istaknuli da se prema dužnicima za komunalnu naknadu od 1996. do danas nisu pokrenuli postupci prisilne naplate već su se slale samo opomene od kojih očito nema velike koristi.
Osim slabog angažmana, upozoravaju da nisu dogovoreni ni kriteriji prema kojima bi se neka neisplativa potraživanja otpisivala. Takvih je prema njima čak oko 20 posto, odnosno 540 milijuna kuna. GSKG je pak tijekom 2012. godine Gradu dostavio prijedlog za otpis dugovanja samo za komunalnu naknadu u visini 130 milijuna kuna. Tu su navedeni dugovi koji su nastali između 1996. i 2007. godine, no Grad ih nije otpisao
Revizori stoga savjetuju da se prvo poduzme još jedan krug pokušaja naplate, a ako se dugovi ne utjeraju, da se prema Uredbi koju je izdala Vlada oni otpišu u cijelosti, djelomično ili pak da se produlji rok otplate. Iz GSKG-a su objasnili da je 23 posto potraživanja za komunalnu naknadu, 55 posto za zakup gradskih poslovnih prostora i 15 posto za najam stanova nemoguće naplatiti jer su zakupci “neaktivni”.
To znači da su dužnici prestali koristiti prostor ili im se dug nema od čega naplatiti jer nemaju imovinu. Velik problem pri naplati zakupa poslovnih prostora i gradskih stanova imaju i ilegalni korisnici. Tako se od 3615 poslovnih prostora njih 2056 koristi na temelju ugovora. Za 178 prostora ugovori su istekli, ali ih korisnici nisu vratili, 546 prostora je ilegalno useljeno i za njih se ne plaća naknada, dok je 756 prostora prazno.
– Iz ovoga je vidljivo da Grad upravlja imovinom neučinkovito i da su propustili ostvariti veće prihode od zakupa pa predlažemo poduzimanje ekonomičnije gospodarenje prostorima – stoji u reviziji.
Kamo ide novac?
Velik je problem i manjak evidencije pa tako Grad nema bazu dugova. Tako Porezna uprava potražuje porezne dugove, GSKG dugove za pojedine naknade, a jedan od 54 odvjetnika koje angažira Grad provodi prisilne mjere naplate. Učinkovitim se nije pokazalo ni Povjerenstvo osnovano u srpnju 2010. godine, čija je zadaća bila utvrditi potraživanja i predložiti način naplate. Do danas su održane samo dvije sjednice. Revizori stoga savjetuju Gradu da Zagrepčanima uz račun dostavljaju i letak u kojem bi pisalo u što će se njihov novac dalje uložiti.