Pitali smo stručnjake: Hoće li ZG vrećice doživjeti sudbinu odluke o roditeljima odgojiteljima?

Plave ZG vrećice za prikupljanje miješanog komunalnog otpada prije nekoliko su dana puštene u prodaju, a mogu se kupiti u trgovačkim lancima po cijeni od 20, 40, 80 kuna za deset komada od 10, 20 i 40 litara. “Kužiš nove vrećice” ime je kampanje kojom se nastoji educirati Zagrepčane o njihovu korištenju, no mnogi još ne “kuže” neke bitne stavke. Primjerice, i dalje nije sasvim jasno kako će se utvrđivati tko pravilno odlaže otpad, a tko mulja, dok je od prekjučer pod sumnju dovedena i zakonitost same odluke o otpadu.

Plaća li se usluga unaprijed

Podsjetimo, udruga Ekologija grada podnijela je Visokom upravnom sudu u Zagrebu prijedlog za pokretanje postupka o ocjeni njezine zakonitosti jer, kako tvrde, nije u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom te je u suprotnosti sa sudskom praksom, odnosno presudom Županijskog suda u Varaždinu iz 2019. godine. Ako odluka bude proglašena nezakonitom, bit će to velik udarac gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, smatra SDP-ov zastupnik u Skupštini Renato Petek.

U tom slučaju, podsjetimo, bit će to druga važna odluka nove gradske vlasti koja je proglašena nezakonitom nakon što je Visoki upravni sud proljetos “srušio” onu o ukidanju mjere roditelj odgojitelj.

– Bilo kakvo, pa i privremeno zaustavljanje odluke bila bi šamarčina Tomaševiću, ne samo zbog sumnje da ponovno donosi nezakonite odluke nego i zbog toga što će se smanjiti prihodi Čistoće, koja neće moći krenuti s novim sustavom – smatra Petek, koji upozorava i na implementaciju sustava s čipiranim kantama, na koji je Čistoća potrošila milijune, a sada je nepotreban.

– Prema neslužbenim informacijama koje su mi dostupne, voditelj Čistoće Davor Vić, uz podršku člana Uprave Holdinga Borisa Sesara, zaustavio je daljnju implementaciju sustava koji je bio pri kraju. Da su uvedeni čipirani spremnici, moglo bi se s preciznošću utvrditi tko koristi kantu, koliko je puta pražnjena pa bi se znalo i koja je čija vrećica bez kopanja po smeću, uzimanja otisaka i DNK analize – dodaje Petek.

Kada je gradska vlast donosila odluku o novom modelu, dodaje, upitao ih je imaju li za to mišljenje bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, na što je, kaže, dobio odgovor kako mišljenje ministra o tom pitanju nije nužno. – Na vrećicama nema kodova pa se ne može utvrditi tko ih je kupio, što je sporno jer je to dio troška varijabilnog dijela. Da su stavljeni kodovi, znalo bi se – kaže Petek. Sporna je, govori, i sama nabava vrećica.

– Prvi sam objavio da je na natječaju pobijedila tvrtka Weltplast, ista tvrtka koja se našla u fokusu afere jer je utvrđeno da su žute i smeđe vrećice za plastiku i biootpad manjeg volumena nego što je propisano. Čini mi se da je netko prevario Tomaševića jer mu nije ukazao da je pobijedila tvrtka koja prošli put nije zadovoljila uvjete ugovora te se stoga nije mogla javiti na novi natječaj – tvrdi Petek.

I bez najnovije prijave, novi je sustav, kaže, manjkav.

– Najavljeno je kako će u sljedećim fazama uvoditi nove opcije za korisnike, no nije sasvim jasno zašto one nisu odmah implementirane – govori Petek. Potencijalna nezakonitost nije glavni problem, smatra pak bivši ministar okoliša Slaven Dobrović.

– U Hrvatskoj su zakoni svakakvi pa ulazimo u ovakve, apsurdne situacije – kaže. Kupnja vrećica unaprijed prema njegovu mišljenju nije sporna jer je riječ o načinu stimulacije korisnika. Puno je veći problem, drži, to što Čistoća nije pripremljena za sustav koji uvodi. – Grad nema infrastrukturu za povećano prikupljanje.

Zbrinjavanje tone odvojene plastike Čistoća plaća 1800 kuna jer još nema sortirnicu. Ako nakon uvođenja novog modela količina odvojene plastike poraste za 10.000 tona, to je gotovo 20 milijuna novih troškova za Čistoću. Umjesto da gradi infrastrukturu, Grad ide u nove troškove – smatra Dobrović.

Bivša ministrica okoliša Mirela Holy smatra pak kako je uvođenje vrećica u duhu zakona.

– Nisam pravnica te ne mogu tumačiti pravne odredbe jer bi to bilo nadripravništvo. Stoga je moj komentar isključivo politički. Smatram da su odredbe o naplati miješanog komunalnog otpada putem vrećica različitih volumena u duhu Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojim se nastoji stimulirati potrošače na odgovornije selektiranje otpada. U tom smislu smatram da nije moguće govoriti o “unaprijed naplaćivanju usluga” jer je moguće da oni koji odgovorno selektiraju otpad uopće neće imati potrebe za kupnjom vrećica i odlaganjem miješanog komunalnog otpada – rekla je Holy.

Glavno načelo i upute EU

Sličnog su mišljenja i u Čistoći, neslužbeno smo doznali od dobro upućenih izvora u podružnici. Odluku temelje na članku 7. stavku 1. Zakona o gospodarenju otpadom, koji propisuje načelo “polluter pays”, odnosno onečišćivač plaća, prema kojem proizvođač otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te prema uputama EU iz članka 54. koje propisuju da se najmanje 55% mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem do 2025. godine. Osnova za to je, kaže naš izvor, naplata isključivo količine miješanog komunalnog otpada koju svaki korisnik pojedinačno proizvede.