Obrtnici

HOK: Zakon o sprječavanju rada na crno po hitnom postupku

Foto: Arhiva Vl-a
HOK: Zakon o sprječavanju rada na crno po hitnom postupku
22.09.2010.
u 16:25
Prema analizi za 31 zemlju OECD-a za 2010. Švicarska ima najmanji opseg sive ekonomije u postotku BDP-a (8,3 posto, Francuska 11,7, Njemačka 14,4, Italija 22,2, Slovenija 27,4, a Hrvatska 34,9 posto.
Pogledaj originalni članak

Hrvatska obrtnička komora (HOK) uputit će Vladi RH inicijativu da Hrvatskom saboru predloži donošenje zakona o sprječavanju rada na crno po hitnom postupku. Zaključak je to tematske sjednice Upravnog odbora HOK-a, posvećene sivoj ekonomiji. Upravni odbor također traži aktivnu participaciju HOK-a u izradi nacrta prijedloga zakona o sprječavanju rada na crno, kao partner Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

 - Sagledavajući problem sive ekonomije, uvjereni smo da bi najbolje rješenje bilo donošenje novog, posebnog propisa - Zakona o sprječavanju rada na crno. Tim propisom bi se, za sve djelatnosti, odredila definicija pojma rada na crno (sive ekonomije) te propisale sankcije. Na taj način otklonili bi se prigovori o svrstavanju takvih odredbi u posebni propis (Zakon o obrtu, Zakon o trgovačkim društvima ili Zakon o državnom inspektoratu), a inspektori bi dobili materijalnu odredbu na temelju koje bi mogli postupati, odnosno izricati kazne za rad na crno - objasnio je predsjednik HOK-a Mato Topić.

Tvrdi da HOK već desetak godina upozorava na pojavu sive ekonomije – rada na crno, kao na jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva. Naime, još je 2000. godine, po uzoru na neke zemlje članice EU, predlagao donošenje posebnog zakona, što Vlada tada nije prihvatila.

U HOK-u kažu da u Hrvatskoj nema službene statistike koliki je udjel sive ekonomije u BDP-u. Prema analizi za 31 zemlju OECD-a za 2010. godinu, Švicarska ima najmanji opseg sive ekonomije u postotku BDP-a (8,3%), Francuska 11,7%, Njemačka 14,4%, Italija 22,2%, Slovenija 27,4%, Hrvatska 34,9%. Iza nje su Bugarska i Rumunjska s više od 37%.  

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

CH
chupakabra
17:27 22.09.2010.

O čemu ovaj priča ? Kako da ljudi žive sa postojećim nametima koji im se dijele šakom i kapom pa sve izgleda ko da živimo u nekoj kvislinškoj državi ??! Obrtnici se žale da ne mogu plaćati radnike a radnici da su obrtnici škrtice i da ih drže na minimalcu ?!!!??!! Kada se smanje nameti, povećaju plaće da ljudi mogu normalno živjeti, smanjit će se i opseg sive ekonomije. To je vrlo jednostavna formula koju neki očito još nisu dokučili..

NO
norivrganji
09:16 23.09.2010.

A možda su u šumi??? Zar vam nije jasno da država (vlada) zbog mira u kući odnosno socijalnog mira i straha od gubitka izbora ne želi dirati nelegalnu ekonomiju? Kako se može dogoditi da Ministar financija, koji ima propuh u proračunu (i još negdje drugdje) ne krene ubirati porez na neki 16 milijardi keša koji se vrti u radu na crno? Rješenje je jednostavno: 1). promijeniti Zakone i dopustiti oduzimanje stečene koristi takvim nelegalnim radom kad ulove izvođača rada na crno 2). kazniti naručioca posla-građanina da uplati PDV u proračun na temelju procijenjene cijene koštanja izvedenih radova-usluga. Nema boljega recepta jer kad ono što je bilo povoljno-jeftino postane skuplje od legalnoga svatko će razmisliti kome će dati posao. I još jedna ideja: pozvati građane da skupljaju sve račune, a na kraju godine prije porezne prijave izvući iz bubnja kategorije osobnog troška koje se mogu staviti u olakšicu npr. svi računi za meso, frizer, popravak bojlera i štednjaka, račun za cipele i to ne do određene granice već do visine uplaćenog poreza na dohodak. Možda se čini puno, ali će zato uplata PDV-a otići nebu pod oblake.... Normalno da bi iz proračuna trebalo dotirati gradove i općine za iznos koji izgube u toj priči. Cijelu ću godinu tražiti sve račune jer ne znam na što će biti odobrena olakšica. I evo love za proračun, naravno ako to vlast želi odraditi.

LE
leecooper
17:06 22.09.2010.

A zašto je u Hrvatskoj tako... izučiš zanat, završiš praksu , i ajmo otvoriti radionicu... 100.000 kn lokacijska, 100.000 kn građevinska 50.000 kn struja , 30.000 kn voda, 20.000 pregled instalacija, a još nisi ni počeo kopat temelje , i kako onda ne raditi na crno kad ti natovare 500.000 kn samo za papirologiju