Holdingu plaćaju račune, a za struju i grijanje duguju čak 100 milijuna kuna

Na bankovne račune građana počet će sve više sjedati prisilne ovrhe zbog neplaćenih računa za komunalije. Prema podacima, Zagrepčani su najviše dužni za struju Elektri Zagreb i za grijanje HEP Toplinarstvu. Njima duguju čak 100 milijuna kuna, a kada se tom dugu pridodaju i neplaćeni računi za odvoz smeća, isporuku vode, pričuvu, plin i komunalnu naknadu, građani su dužni više od 170 milijuna kuna od kojih će se dobar dio moći naplatiti tek ovrhom.

Grijanje ne mogu isključiti

Iz Elektre su objasnili da je obračun i naplata električne energije kontinuirani proces i da nemaju dodatne mjere naplate kako se primiče kraj godine.

– Velik dio kupaca svoje račune podmiruje redovno ili eventualno s kašnjenjem do dva tjedna, a dužnike opominjemo svaki mjesec. Prije prisilne naplate dužnicima jednom godišnje, i to u travnju, šaljemo opomene pred tužbu za dug iz prethodne godine, a protiv onih koji ne podmire dugovanje pokrećemo ovršni postupak, odnosno prisilnu naplatu – kazali su u Elektri.

Dodali su da, ako kupac ne podmiri dugovanje po opomeni ni nakon dodatnog roka plaćanja, imaju pravo prekinuti isporuku električne energije što građani izbjegavaju pa ipak u konačnici nađu načina da podmire dugovanje. Za razliku od struje, HEP Toplinarstvo ne može prekinuti isporuku grijanja pojedinačnom dužniku u zgradi pa je i nešto teža naplata duga.

– Kupcima redovito s prednje strane računa pišemo obavijest o stanju nepodmirenih neutuženih obveza kako bi mogli podmiriti dug i tako izbjeći moguće ovrhe. Napominjemo kako je postupak naplate ovrhom zadnja mjera naplate potraživanja koja se kontinuirano provodi za najteže naplativa potraživanja – istaknuli su u Toplinarstvu.

Isti problem naplate imaju i u Vodovodu jer velik broj dužnika stanuje u zgradama s jednim, zajedničkim ventilom.

Tako je od 370.000 korisnika u pripremi slanje opomena za oko 29 tisuća potrošača, a očekuje se da će se ovrhom naplatiti dug oko 17 tisuća korisnika.

U Čistoći su kazali da su opomene slali u listopadu, i to njih 70 tisuća.

– Ako korisnik ni nakon opomene ne podmiri obvezu plaćanja, pokreće se postupak utuženja što se u prosjeku provede na 7 posto korisnika – kazali su u Čistoći.

Gradska plinara opskrbljuje oko 300.000 potrošača, od kojih je u prvih 11 mjeseci 2016. godine tuženo njih oko 28.000 koji ukupno duguju oko 25 milijuna kuna.

– Oko 48 posto ukupnog broja utuženja i dugovanja odnosi se na razdoblje prošle ogrjevne sezone, a kao krajnja mjera u sankcioniranju neplaćanja isključeno je sa sustava njih 800, odnosno svega 0,3 posto ukupnog broja potrošača – istaknuli su u Plinari.

Gotovo 40 tisuća opomena

Što se pak tiče učestalosti plaćanja, redovito račune podmiruje više od 85 posto njihovih potrošača. Iz Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva (GSKG), koji upravlja većinom višestambenih zgrada u Zagrebu, istaknuli su da su u travnju 2016. poslali 39.000 opomena pred ovrhu za dug iz 2014. i 2015. godine, a početkom listopada 2016. i 12.712 rješenja o ovrsi za neplaćenu pričuvu.

Pero Kovačević, šef Holdingova tima za jedinstvenu uplatnicu, kazao je da 374.350 korisnika na kućnu adresu dobiva jedinstven račun Zagrebačkog holdinga, a 11,3 posto njih ili 43 tisuće potrošača koristi i online uslugu E-građani te putem računala mogu provjeriti sve uplate i dugovanja.

– Zagrebački holding u prvih devet mjeseci fakturirao je građanima 950,3 milijuna kuna na naplatu, a naplaćeno je 896,4 milijuna kuna, odnosno 94,3 posto. Ostaje za naplatu samo 5,6 posto od čega će građani dio uplatiti nakon što dobiju opomenu, dok će se za njih dio morati provesti ovrha – kazao je Kovačević. Dodao je da je uprava Holdinga u posljednje tri godine znatno popravila postotak naplate pa je tako ukupan prihod na računima povećan za 300 milijuna kuna, i to samo naplaćujući usluge brojnim građanima koji su se prije švercali. Dodao je da će se prihodi još povećavati jer nije završen proces legalizacije. •