Hrvatsko mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje proći će preustroj nakon kojeg moraju postati efikasniji i uvesti nove usluge, od kojih je najveća novost uvođenje e-kartice za mirovinsko osiguranje, koju ćemo koristiti najvjerojatnije od iduće godine. Novost je i povratak RS obrasca, kojim bi se evidentiralo sve primitke zaposlenika i obveze poslodavca, odnosno plaće, doprinose, naknade za troškove prijevoza i topli obrok.
Ipak nisu rastrošni
U sklopu preustroja ukinut će se gotovo polovica organizacijskih jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnosno 74 od 168 jedinica, a time se namjerava smanjiti broj rukovoditelja i viših koordinatora u službama. Inače, HZMO je potkraj prošle godine imao 3174 zaposlenika, ali je povećao rashode za zaposlene na 285 milijuna kuna. Povećanje su generirale isplate božićnica i regresa, za koje je izdvojeno oko 13 milijuna kuna. Prosječna plaća u zavodu na kraju godine iznosila je oko 5500 kuna neto. Ne može se reći da su rastrošni jer su tijekom proteklih godina uštedjeli 52 milijuna kuna od viška prihoda nad rashodima, a od najamnine svojih prostora uprihođuju oko 2,5 milijuna kuna godišnje. Zato neće biti otkaza, već reorganizacije, kako bi se bolje iskoristili zaposleni radnici i povećala kvaliteta rada.
Sindikatima imovina
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje radi 1290 radnika s prosječnom neto plaćom od oko 6400 kuna. Na temelju novih projekata uspjeli su iz sredstava Europske unije lani povući 71 milijun kuna, a ove godine očekuju prihode od 109 milijuna kuna iz tog izvora. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ipak ovih dana najintenzivnije radi na pripremi Zakona o reprezentativnosti, koji će se na sjednici Vlade naći idući tjedan. Predviđa se procedura od dva čitanja u Saboru pa neće utjecati na kolektivne pregovore sa sindikatima javnih i državnih službenika koji bi trebali početi u lipnju, a tiču se zamrzavanja božićnica i regresa. Zakon će odrediti sindikate koji imaju pravo ugovarati kolektivne ugovore, a uvjet je da sindikat zastupa najmanje 10% radnika članova sindikata. Novi zakon je uvjet za upisivanje u vlasništvo nad imovinom koju sindikati koriste. Zakonom se ukida popularni članak 262. Zakona o radu koji govori o produljenoj primjeni kolektivnih ugovora, a iz zakona se izbacuju i članci o reprezentativnosti, to se definira novim propisom.
Kozmetički potezi, bitno da nema otpuštanja parazita iz javnih službi. Njima prosječno 6.400 kn plaće a roblju za jednogodišnje stažiranje 1.600 kn odnosno 2.200 kn za javne radove, bez obzira na kvalifikacije. SDP se brine za nezaposlene.