I to je Zagreb – žive 8 kilometara od Jelačićeva trga, a nemaju vode

Stanovnici naselja Jarek-Jagodišće, najzapadnijeg dijela Podsuseda, samo osam kilometara od Trga bana Jelačića, u osam su posto stanovništva koje nije opskrbljeno vodom iz gradskog vodovoda. Godinama žive u nadi da će dobiti vodovod i da se neće oslanjati na cisterne koje svaka dva dana kruže ulicama. Prije 15 godina, samo 200 metara niže, sagrađen je vodovod za potrebe teniskog centra na kojem je igrao i pokojni predsjednik Franjo Tuđman.

Potrebne pumpe

Vodovodne cijevi do 106 kućanstava našle su put tek prije godinu dana, no kuće i dalje nisu priključene.

– Vodu moramo naručivati, a četiri obitelji, koliko nas živi u istoj kući, potroši otprilike tri do četiri cisterne pitke vode u mjesec i pol. Skupljamo i kišnicu koju koristimo za pranje i kuhanje – kaže Zvonko Matek, koji živi u ulici Meglenjak, te dodaje da jedna cisterna ima osam kubika vode, a stoji 150 kuna. Susjedi svjedoče da se voda toliko štedi da se “jede iz jednog tanjura, jer je pranje suđa luksuz”. Predsjednica GČ-a Podsused-Vrapče Andreja Kralj građanima obećava da će se ove godine nastaviti započeta gradnja.

– Kako bi se riješio kompletan vodoopskrbni problem, treba sagraditi pet kilometara mreže te čak dvije precrpne stanice i dva vodospremnika. Uspjeh bi bio kada bi se ove godine dovršila barem polovica radova – rekao je Kralj. Građanima koji su za bivše države plaćali doprinos za gradnju vodoopskrbnih cjevovoda na svom području, a ona im iz nekih razloga nije sagrađena, Grad Zagreb osiguravao je vodu cisternama. I danas se na tim područjima građanima dovozi voda cisternama. Prijevoz plaća Grad, a vodu građani. Tako je u proračunu za 2013. za potrebe prijevoza u rubne dijelove grada predviđeno 650.000 kuna.

Jedna obitelj koja nema ni pravo da joj cisterne dovoze vodu su Tufekčići, koji žive točno ispod nekadašnjih Kulmerovih dvora.

– Moj je djed zemlju dobio od grofa Kulmera. Radio je za njega kao agronom, a vodu čekamo još otkad je kuća sagrađena. Još prije rata prikopčali smo se na mjerno mjesto strica, koji živi u mjestu, pa se tako snalazimo. S Gradom se borim desecima godina, a službeno šaljem dopise od 2001. Predlagala sam da mi dopuste da se taj nelegalni vod legalizira, no nisu dopustili – kaže Đurđica Tufekčić.

Godinama prosvjeduju

Vijeće Gradske četvrti još je prošle godine za ulicu Šestinski put dalo raditi projektnu dokumentaciju, no još nije dobivena potvrda glavnog projekta. Građanima drugog reda smatraju se i Brezovčani, koji još nemaju sagrađenu kanalizacijsku mrežu. Stanovnici godinama prosvjeduju, a radovi su napokon počeli prije tri godine, no napreduju sporo pa su ljudi i zbog toga nervozni. Ako se ne prazne, septičke se jame znaju izliti, a sadržaj završava u odvodnim kanalima, a samo pola kilometra od Brezovice nalazi se Mala Mlaka, jedno od najvećih hrvatskih vodocrpilišta zbog čega je četvrt u drugoj zoni vodozaštitnog područja.

– Shvaćam nervozu. I ja sam mještanin Brezovice. Većina novca iz plana malih komunalnih akcija odlazi nam na gradnju, a u ovu smo godinu prenijeli oko dva kilometra gradnje kanalizacije jer su se radovi kasno ugovorili, a izdvojit ćemo oko pet milijuna kuna – rekao je potpredsjednik MO-a Brezovica Vladimir Kuzminović.