Mala su tvrtka i kao takvoj pitanje prostora im je izazov. Unajmljivanje i opremanje vlastitog dodatni je trošak i obaveza, a rad od kuće ne može potpuno zamijeniti ured. Zato je tvrtka Agent Cash jedna u nizu onih koje su se odlučile za – coworking. Taj vani veoma popularan način organizacije poslovanja koji podrazumijeva zajedničko korištenje radnog prostora više tvrtki i samostalnih djelatnika “doselio se” i u Zagreb, a mi smo “provjerili” što ovdašnje coworking lokacije nude te koje su prednosti i mane koncepta.
Ideje, partneri, klijenti
– Postojimo četiri godine i većinom smo radili u unajmljenom prostoru, u jednom stanu. Prije četiri mjeseca odlučili smo doći u coworking prostor i nismo požalili. Ovdje imamo dobre radne uvjete, a oko nas je puno mladih tvrtki s čijim se djelatnicima družimo, stvaramo nove kontakte… – kaže Saša Šarunić iz Agent Casha. Ta tvrtka, osim u Zagrebu, posluje i u Londonu, također u coworking prostoru, pa dodaje i kako mu je drago da hrvatska metropola slijedi trendove velikih poslovnih središta.
Zvuči pomalo neobično, no svi članovi Impact Huba, coworking prostora u kojemu se smjestio i Agent Cash, kažu da im je najdraži dio “kuhinja” u kojoj zajedno ručaju i druže se. A upravo je socijalizacija, ističu, najveći benefit koncepta jer ljudi koji provode puno vremena u uredu mogu upasti u zamku da jako malo komuniciraju s drugima.
– To nije samo mjesto na koje netko donese laptop, radi i ode. U coworking prostoru razmjenjuju se ideje, pronalaze partneri i klijenti, pokreću suradnje… I ta je poticajna radna okolina najveća prednost – objašnjavaju u Impact Hubu te ističu kako svaki njihov član, prema istraživanju, mjesečno provede oko četiri sata u neobaveznom razgovoru koji pozitivno djeluje na posao. Ne treba zaboraviti ni na prednost uštede jer svatko ima kompletnu infrastrukturu za rad, a istovremeno se ne mora brinuti o održavanju i računima za režije. Njihov coworking prostor u Vlaškoj 70e ima 325 kvadrata u kojima su uredi, dvorana za sastanke i kuhinja, a otvoren je 2013. kao dio međunarodne mreže s 85 Impact Hubova koji okupljaju više od 15.000 poduzetnika i inovatora.
A tu je i igraonica
Upravo su uredi najčešći oblik coworking koncepta, pa i u Petračićevoj 4 na Trešnjevci, gdje se smjestio HUB385, najveći takav prostor u Zagrebu. Otvoren je prije godinu dana, a na 2573 kvadrata ima 335 ureda i 12 dvorana za sastanke. Članovi u prostoru mogu boraviti 24 sata dnevno, a imaju i tuševe, pa čak i igraonicu.
Na znatno manjem prostoru, ali jednako vrijedno, kako joj i ime sugerira, radi se u BIZkoshnici, koja je otvorena prije godinu i pol u Ilici 71, kod Britanskog trga. Osnovala ju je Mirela Marović Omerzu, konzultantica za projekte EU koja je godinama radila od kuće te ju je vlastito iskustvo potaknulo na taj potez. Danas vodi prostor od 200 kvadrata u kojemu je uređeno 30-ak radnih mjesta. Tu su i dvorana za sastanke te dio za druženje i opuštanje.
– U uredu kod kuće uglavnom sam bila okružena djecom, a ovdje se povezujem s drugim poduzetnicima i vidi se napredak na poslovnom planu, dok su uštede višestruke – govori M. Marović Omerzu i dodaje da se na takav način rada najčešće odlučuju nezavisni profesionalci koji imaju fleksibilno radno vrijeme. Uglavnom su to IT i marketinški stručnjaci, dizajneri, prevoditelji, konzultanti... No u coworking prostor koji je prije pola godine u Gajnicama, na adresi Sigetje 35, otvorila Josipa Bračanov dolaze – kuhari. Ova je mlada poduzetnica, po struci ekonomistica, pokrenula CookHub, prvu coworking kuhinju u Hrvatskoj, i to nakon što je dala otkaz u IT tvrtki. A sve je počelo sa zdravim pudingom koji je sama osmislila. Htjela ga je, naime, plasirati na tržište, no kada je proučila sve propise, shvatila je da nije legalno kod kuće proizvoditi hranu za prodaju, već je za to potrebna profesionalno opremljena kuhinja koja je prošla sve sanitarne inspekcije.
– Prvo sam tražila restorane da mi dopuste da koristim njihovu kuhinju, no ni s jednim se nisam uspjela dogovoriti. Onda sam došla na ideju o coworking kuhinji i vidjela da ih ima u San Franciscu i Singapuru, ali ne i u Zagrebu – kaže J. Bračanov, u čiji CookHub dolazi raditi 10-ak kuhara. Ideja je da prostor služi kao odskočna daska za sve koji žele osmisliti svoj proizvod, a kada u tome uspiju, dolaze novi ljudi. Tako je i ona počela raditi u svojoj kuhinji, a sada proizvodnja ide u veći pogon. Nije, doduše, više riječ o pudingu, nego o prvom hrvatskom džemu od luka. •
"Ne treba zaboraviti ni na prednost uštede jer svatko ima kompletnu infrastrukturu za rad, a istovremeno se ne mora brinuti o održavanju i računima za režije." .... jako interesantno .... ko im plaća održavanje i režije ?? neko treći ? .... stvarno kako je ovo napisano ...