Svjesni smo činjenice da su zanimanja budućnosti potpuna nepoznanica i samo možemo nagađati u kojem smijeru će se razvijati te da će neka, danas, poznata i dobro plaćena zanimanja, biti u potpunosti zaboravljena. Tehnologija će preuzeti mukotrpne poslove u tvornicama ili iskopavanje u rudnicima te se postavlja pitanje u kojem je smijeru važno educirati i kako odgajati nove generacije koje su pred nama. Djeca budućnosti zarađivati će za život svojom kreativnošću, ingenioznošću i imaginacijom, a uspjeh društva mjerit će se postupnju optimizma, entuzijazma i blagostanja njegovih građana.
Na važna pitanju u odgoju i obrazovanju govorit će se u Zagrebu 20. i 21. Rujna 2013., u sklopu konferencije „Škola za sutra – Od mozga do uma“. Ova konferencija želi potaknuti važan društveni dijalog o budućnosti obrazovanja, odgoja i socijalizacije čija zadaća je transformirati naš mozak u um, svijest, osobnost. Najveća zagonetka obrazovanja je upravo priprema mladih za budućnost.
Umijeće podučavanja ili podučavanje kao umjetnost, osnovna je nit vodilja oko koje će svjetski poznati predavači predstaviti najnovija saznanja iz neuroznanosti te će raspravljati o važnosti kreativnog izražavanja i njegovanja temeljnih ljudskih vrijednosti nužnih za formiranje zdrave osobnosti i stabilnog identiteta. Učiteljsko zvanje treba biti privilegij jer je njegova uloga vitalna za oblikovanje svijesti budućih generacija koje će u jednom trenutku preuzeti kormilo vođenja društva.
Kako bi se mogli suočiti s izazovima i mogućnostima koje nas očekuju u budućnosti, moramo usvojiti novu paradigmu ljudskih sposobnosti, a u tom procesu ključnu ulogu igra umjetnost.
Biti kreator svog razvoja i obrazovanja, nakon završenog obaveznog školovanja, treba biti krajnji cilj obrazovanja. Prestanak edukacije sa formalnim obrazovanjem stvar je prošlosti. Novo društvo u kojem se nalazimo i koje je pred nama zahtjeva cjeloživotni pristup obrazovanju, ali i promjenu paradigme koja je duboko utkana u svijest pojedinaca.
Međunarodni karakter predavačkog tima konferencije sastavljen je od iznimnih predavača iz Hrvatske, Norveške, Austrije i Velike Britanije, a posebna poslastica je gostovanje glasovite neuroznanstvenice barunice Susan Greenfield sa Sveučilišta u Oxfordu, koja po prvi put gostuje u Hrvatskoj. Medijima je zanimljiva zbog svog nekonvencionalnog i zanimljivog pristupa znanstvenim činjenicama i istraživanjima koje koristi u svrhu promoviranja smislenijeg i kvalitetnijeg načina života. Uz njezin bok nalazi se David Brierley, izvanredni profesor na Fakultetu Rudolf Steiner u Oslu, član fondacije Botin (Santander, Španjolska), koji je zadužen za uvođenje kreativnih metoda u škole, a odnedavno je i voditelj projekta Inovacije u obrazovanju pri Ministarstvu obrazovanja, kulture i sporta Republike Slovenije.
Ann Mangen, izvanredna je profesorica na Sveučilištu u Stavangeru, Norveška; autorica i predavačica s istraživačkim interesom za kognitivnu i edukacijsku neuroznanost, otjelovljenu kogniciju te utjecaj digitalnih tehnologija na čitanje i pisanje kao i na rad i razvoj mozga u cjelini. Redovna profesorica na Sveučilištu u Zadru, Slavica Bašić, predaje i objavljuje radove o teorijskim pitanjima znanosti o odgoju, teoriji kurikuluma i reformnopedagoškim koncepcijama (Waldorf i Montessori). Ova naša profesorica svoj poseban angažman daje upravo u pedagoško obrazovanje i usavršavanje odgojitelja i učitelja.
Mary Barratt-Due, docentica je na Fakultetu Rudolf Steiner u Oslu, glazbena pedagoginja, euritmistica i zdravstvena euritmistica s 25-godišnjim iskustvom podučavanja glazbe (klavir i zborno pjevanje). Autor nekoliko knjiga na temu umjetnosti podučavanja, uloge umjetnosti u stjecanju učiteljskih kompetencija i waldorfskog kurikuluma, Tobias Richter, predavač je na Centru za kulturu i pedagogiju u Beču te na studijima za obrazovanje waldorfskih pedagoga u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj.
Organizator konferencije je Udruga IWP – Institut za waldorfsku pedagogiju koji je prije tri godine pokrenuo neformalni trogodišnji studij „Škola za sutra” koji trenutno pohađaju dvije generacije studenata, ukupno njih 80-ak iz svih krajeva Hrvatske te nemali broj studentica iz Bosne i Srbije.