Zidani objekt kvadratnog tlocrta veličine 4,20 x 3,60 metara, nađen ispod površine, tik uz zapadni bedem u parku Grič, promijenit će, po svemu sudeći, novi koncept parka.
U prezentaciju dijela srednjovjekovnog Gradeca trebat će tako nadodati i ovu građevinu iz 16./17. stoljeća, otkrivenu u najnovijim istraživanjima. Nalaz je iznenadio i voditeljicu arheoloških istraživanja Bugu Pantlik koja, zajedno s cijelim timom, radi na arheološkom lokalitetu od 400 četvornih metara koji će promijeniti zagrebačku povijest.
Stradale u požarima
Daljnja će istraživanja tek pokazati je li građevina imala fortifikacijsku, stambenu, gospodarsku namjenu ili je možda bila vezana uz samo groblje, pronađeno u ranijim istraživanjima.
– Jedno je sigurno – objekt je naknadno dozidan na bedem iz 13. stoljeća. Vjerojatno je sagrađen u vrijeme rušenja zapadne kule – rekla je Buga Pantlik ispred tvrtke Hedom koja istraživanje provodi pod stalnim nadzorom Muzeja grada Zagreba i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Pantlik ne sumnja da će, kad krenu istraživati unutar same prostorije, doznati točne detalje o njenoj prošlosti. S unutrašnje strane bedema pronašli su tragove izgorjelih dasaka i žbuke, jednako kao i u dugo traženoj anžuvinskoj palači iz 14. st., nešto sjevernije uz bedem, otkrivenoj u ranijim istraživanjima. Da je najvjerojatnije riječ o palači u kojoj je prilikom posjeta Hrvatskoj boravila i vladarska dinastija Anžuvinci, zaključili su prema ulomku čaše pronađenom u iskopanom podrumu. Na njemu je vidljiv motiv ljiljana kojim se ta obitelj koristila na svojim znamenjima.
– Vjerojatno su ove građevine stradale u požarima ili potresima koji su u kasnijem periodu bili česti. Kraljevska palača oduvijek se spominjala u povijesnim izvorima, ali nigdje nije navedena njezina točna lokacija – kaže B. Pantlik te dodaje da unutar sadašnjeg nalazišta pronalaze i veliku količinu ulomaka srednjovjekovne kuhinjske i stolne keramike, kao što su ručkice s vrčeva urešene urezima karakterističnima za razdoblje od 13. do 15. st. Pretpostavljaju da će uz same bedeme, nakon što iskopaju još metar u dubinu, pronaći još barem dva do tri reda grobova, iz kojih će iščitati nove podatke o pogrebnim običajima stanovnika Gradeca koji su tu pokopavani od kraja 15. do početka 17. st.
– Tijekom višegodišnjih istraživanja pronašli smo 182 groba. Bila je tu i cijela obitelj čiji su članovi pokopani jedan pored drugoga. Također, jedan bračni par držao se ruku pod ruku. Analizom kostiju otkrili smo i kostur konjanika koji je sa sobom nosio cijelu jednomjesečnu plaću – kaže voditeljica istraživanja.
Nigdje se ne spominje
Park Grič jedina je velika parcela na Gornjem gradu na kojoj kroz novovjeku povijest nije zabilježena gradnja objekata. Niti se igdje u povijesnim natpisima spominje groblje na toj lokaciji.
– Upravo je to najveće obilježje ovog lokaliteta. Svaki lokalitet koji je istraživan na užem području Zagreba svojstven je na svoj način – kaže B. Pantlik te dodaje da je "pod palicom" MGZ-a prije dvadesetak godina istraživala u Tkalčićevoj, prilikom njezina uređenja 2004., kapelicu sv. Dizma, dvorište Gornjogradske gimnazije te crkvu u Remetama. Nakon što istraže čitav lokalitet parka Grič, "nasmiješi" li im se blaga zima, kako kaže Pantlik, mogli bi biti gotovi za četiri do pet mjeseci. Srednjovjekovni će zapadni bedem, anžuvinsku palaču, jugozapadnu kulu i novootkrivenu građevinu upotpuniti replikom fontane koja je tamo stajala u 19. st., a građane će 'nadgledati' i kip poznatog seizmologa Andrije Mohorovičića.
Prema slici budućeg parka bit će zaista super. Jedino se bojim razbacanih flaša, papira, šprica... kojih smo svjedoci subotom i nedjeljom ujutro. Posebno mi se sviđaju plinski kandelaberi i gotovo mi je nevjerojatno da se njih nitko nije sjetio kod preuređena Mesničke. Njihovo postavljanje uz rinzol ili na fasade kuće bio bi pravi estetski spoj donjeg i gornjeg grada.