Isto bi nas fasade koštale i da smo si sami platili obnovu

Procijenili na 1,4 milijuna, a platit će 2,2, i to bez PDV-a. Gotovo četrdeset posto narasla je cijena pročelja zgrade na adresi Britanski trg 5 od raspisivanja javne nabave do njezina završetka, a obrazac je to koji se pojavljuje gotovo na svim zgradama čiju obnovu sufinancira Grad.

New Deal bez ljudi?

Pojednostavljeno, kako nam objašnjavaju predstavnici stanara, u samom se startu radila procjena cijene obnove pročelja. Suvlasnici su izračunali koliko moraju dati, odnosno u kojem će iznosu dići kredite i povisiti pričuvu kako bi ih mogli otplaćivati, a onda je na natječaju koji je raspisao Grad, s izvođačima pogođena druga cijena. Veća.

– Za našu je zgradu, ako računamo i PDV, projektant izračunao da će obnova ulične fasade stajati 1,7 milijuna kuna. Na natječaj stigle su tri ponude, od 2,5 milijuna, 2,7 i 3,7 milijuna. Radit će tvrtka koja je ponudila najmanju cijenu, a koja je i dalje gotovo milijun kuna veća od početne – govori nam Denis Schmidt, predstavnik stanara na Britancu 5, na kojem obnova kreće sredinom lipnja. U najmanju ruku, sve skupa je ispalo, kako kaže Schmidt, “nezgodno”, jer unatoč tome što Grad s 80 posto sufinancira ulična te sa 60 dvorišna pročelja, ono će ih koštati debelo više nego što su se nadali.

– Opravdano nam je to činjenicom da projektanti nisu bili upućeni u cijenu radnika, s obzirom na to da ih nema dovoljno koji se bave tim poslom – što su im rekli u Gradu nakon povećanja cijene, objašnjava nam predstavnik stanara s Britanca, na kojem će u obnovu uskoro i zgrada na broju 3. Za nju još Grad nije tražio izvođača jer tek trebaju doći na red, ali što se sprema tamošnjim suvlasnicima, nikako im se ne sviđa.

– Znamo što se dogodilo na broju 5 i nije nam to jasno. Pa javna nabava bi trebala funkcionirati na način da tvrtka koja želi posao ponudi cijenu što bližoj procijenjenoj, nadajući se da će baš njihova biti najpovoljnija i da će dobiti posao. A ne nuditi posao koji će biti dvadeset do šezdeset posto skuplji od procjene projektanta – kaže Zlatko Žmar, predstavnik stanara Britanskog trga 3, pa dodaje da tvrtke svjesno povećavaju cijenu, a Grad ih u tome prešutno podržava. Kako objašnjava, a vidi se i iz raspisanih natječaja od siječnja ove godine, sve poslove dobilo je istih nekoliko tvrtki, unatoč tome što je gradonačelnik Milan Bandić, prilikom najave svog “New Deala” s fasadama obećavao kako će se na projektu zaposliti 10-12 tisuća radnika. Trebalo je to malo drukčije, kažu predstavnici suvlasnika, jer na kraju će ispasti da bi ih fasade koštale isto da su ih sami odlučili platiti, bez ikakva sufinanciranja Grada.

– Trebalo je dozvoliti da svatko od nas nađe svoju tvrtku za radove – smatra Zlatko Žmar, a slaže se s njim i skupštinski zastupnik, HNS-ov Tomislav Stojak. Tržišna utakmica, kaže, spriječila bi bilo kakva nabijanja cijena, a i moguća pogodovanja.

– Očito je da je čitav projekt od početka krivo postavljen. Kvalitetnije bi bilo da se sve prepustilo tržištu jer bi sufinanciranje obnove pročelja u tom slučaju zaista, za razliku od sad, bilo stimulirajuće – kaže Stojak, pa ističe da Grad, kod obnove javnih ustanova, može koristiti sredstva države, što također propušta napraviti.

Nema dosta u proračunu

A cijeli projekt obnove pročelja, kojim se, podsjetimo, do 2027. trebalo obnoviti pet tisuća fasada, već je nekoliko puta u Skupštini kritizirao SDP-ov Matej Mišić.

– Ako su Zagrepčani nezadovoljni, onda je projekt propao – ustvrdio je Mišić, kojem i dalje nije jasno kako će se, s predviđenih 20 milijuna kuna u proračunu u 2018. za fasade, obnoviti sve planirane, a pogotovo s obzirom na to da sad sve ispadaju skuplje no što su trebale biti.

Jer Britanac, pogledaju li se natječaji koje je raspisao Grad, nije jedini na kojem će se preplatiti milijuni. Pročelje Gundulićeve 51 platit će se, tako, 1,1 milijun umjesto 610 tisuća, Mrazovićeva 6 bit će 1,4 milijuna, umjesto procijenjenih 950 tisuća, Berislavićeva 12 platit će se 2,5 milijuna, umjesto 1,9, dok je, primjerice, čak i fasada na Trgu bana Jelačića 5 nakon javne nabave poskupjela 300 tisuća kuna, odnosno sa 750 tisuća na milijun kuna. Cijene su to bez PDV-a.