Istražili smo kako je Zagreb reagirao na iznenadno nevrijeme i je li moglo bolje

Rođen sam u ovom gradu, nikad nisam nešto slično vidio, da u trideset minuta nastane ovakva šteta, da toliko stabala, toliko krovova pokupi sa zgrada, kazao je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u srijedu uvečer komentirajući nezapamćeno nevrijeme koje je devastiralo Zagreb i još nekoliko županija.

Gradske službe, dodao je, dale su sve od sebe u vraćanju grada u normalu. Svi raspoloživi ljudski resursi i tijekom vikenda bili su angažirani na sanaciji posljedica nevremena, neki i u tri smjene, na terenu je bilo oko 1000 ljudi, a djelatnici Dobrog doma podijelili su 500 toplih obroka.

Manje posla u okolici Zagreba

Još jedno razorno nevrijeme pogodilo je Zagreb i u petak, a meteorolozi najavljuju mogućnosti novih. U petak je gradonačelnik razgovarao s ravnateljicom Državnog hidrometeorološkog zavoda Brankom Ivančan Picek o unapređenju protokola za postupanje kod razornih oluja jer DHMZ u srijedu, kad je Zagreb pogodilo razorno nevrijeme, nije na vrijeme objavio crveno upozorenje. Kao i u vrijeme potresa, ranjenom gradu najviše pomažu zagrebački vatrogasci, koji praktično ne staju s poslom i po 12 sati u komadu. Uz stabla, popadalo je i poprilično puno dimnjaka, a stradao je velik broj krovišta. Od srijede do danas imali su više stotina intervencija.

– Kada je ovakva gužva, ne stignemo brojiti. U petak smo bili na 500, ali bit će ih više. Po broju intervencija i šteti, ovo nevrijeme bilo je jednako razorno kao oba potresa – govori Siniša Jembrih, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreb. Štete ima po cijelom gradu, no za sada se čini da je najviše ima u zapadnom djelu grada i na jugu, u Novom Zagrebu.

– Problem je u tome što su ovakve intervencije dugotrajne. Zna nam se dogoditi da u jednoj ulici imamo desetak stabala za uklanjanje s ceste, što je nekoliko sati teškog i opasnog posla – navodi Jembrih. Najteže im je, veli, u ovakvim situacijama kada više tisuća Zagrepčana treba pomoć, a vatrogasci katkad moraju raditi poslove koje ne bi trebali.

– Primjera radi, teško su stradala mjesta u okolici Zagreba, no ondje gotovo pa uopće nismo imali posla. Ekipa se složi, odradi i pomogne. A u gradu se čeka upravitelj zgrade, predstavnik stanara, ljudi se teško dogovaraju, međuljudski su odnosi narušeni. Problem je i to što su nam, kao i u vrijeme potresa, pale linije. Kada smo spašavali unesrećenu gospođu na Srebrnjaku, centimetar je falio da ne pogine, izvukli smo je u zadnji tren, a pola sata svjedoci nisu mogli dobiti ni jednu hitnu službu – veli Jembrih.

Ponašanje Zagrepčana u nevremenu predmet je kritike i na društvenim mrežama gdje se mnogima spočitava da su više truda uložili u snimanje oluje nego da pomognu susjedima i žurnim službama. Ipak, Zagreb je ponovno pokazao da ima veliko srce pa je jučer ujutro konvoj Zagrepčana krenuo u pomoć teško stradalima u Slavoniji. U mnogim kvartovima susjedi su se sami organizirali, kao u Gajnicama, gdje su uklonili stablo s ulice.

Reakcijom gradske uprave na nevrijeme nezadovoljna je skupštinska oporba pa su zastupnici Kluba Domovinskog pokreta i novoformiranog Kluba neovisnih zastupnika pokrenuli zahtjev za izvanrednu sjednicu.

– Nije mi jasno zbog čega je rasformiran Ured za hitne situacije koji je, sjećamo se, u nekoliko navrata na vrijeme upozorio Zagrepčane na katastrofu. Uoči oluje Teodor 2013. tako su oslobođene sve javne garaže kako bi ljudi imali gdje skloniti automobile. Ovoga se puta to nije dogodilo, a čak je i žičara radila u vrijeme oluje, što je izvan svake pameti – smatra Lovrić. Drugi je veliki problem, kaže, i nefunkcioniranje podružnice Zrinjevac.

Lovrić: Zbog čega je UHS ukinut?

– Neki sam dan razgovarao s radnicima Zrinjevca, koji su me upozorili na loše uvjete u kojima rade. U timovima gdje ih je nekad bilo petero, sada ih radi troje jer je iz podružnice u zadnje dvije godine otišlo više od 200 ljudi, uglavnom operativaca i inženjera, a umjesto njih na čelna mjesta zaposleni su kadrovi koji ne razumiju procese i donose loše odluke. Od pet dizalica za uklanjanje granja i stabala ispravne su samo dvije. Nekoć je Zrinjevac imao četiri brigade za djelovanje u izvanrednim situacijama, koje su rasformirane – upozorava Lovrić. U kaosu je, dodaje, i sustav odvodnje.

– Prošla uprava ispirala je 10 posto kanalizacijskih cijevi godišnje, a nova vlast u dvije godine nije isprala ni jednu. Čistili smo i oko 70.000 slivnika, a lani ih je očišćena samo polovina – navodi Lovrić. Bivši pročelnik Ureda za hitne situacije Pavle Kalinić smatra pak da je odgovornost za štetu od nevremena i na državi i na Gradu.

– Na državnoj se razini kiksalo jer nevrijeme nije najavljeno, a Grad nije reagirao jer i nema čime reagirati. Nekoć je postojala tvrtka Zrinjevac koja se bavila stablima, kao i građevinska operativa, koje sada nema, dok je bivša uprava surađivala s 43 građevinske firme u slučajevima ovakvih raščišćavanja, a danas ne surađuje ni s jednom – kaže Kalinić.