Od 792.875 stanovnika Zagreba, njih 157.644 učlanjeno je u jednu od 48 gradskih knjižnica. Prema statistikama KGZ-a, čita svaki šesti Zagrepčanin, dok čak 70 posto njih godišnje ne pročita ni jednu drugu knjigu osim onih koje su na popisu lektire ili su dio stručne literature. Pomalo porazni zagrebački podaci zapravo su i najbolji u Hrvatskoj jer je glavni grad već godinama jedan od gradova u kojem se najviše čita. Malim brojem članova, kojih je ipak najviše na Črnomercu, i to u knjižnici “Vladimir Nazor” u koju ih je upisano 22.325, a najmanje u Zaprešiću, 4687 u knjižnici “Ante Kovačić”, nisu iznenađeni knjižničari koji objašnjavaju da je broj ljudi koji čitaju, u načelu, dobar.
Odrasli na papiru
– Standard za knjižnice predviđa da se članstvom obuhvati minimalno 15 posto stanovništva, a to je svakako zadovoljeno. Čitanost knjiga, naravno, nije na visini na kojoj bih voljela da bude, međutim, uvijek ima ljudi koji vole posuditi dobru knjigu i uživati u njoj. Primijetila sam, također, da se čita i dosta žanrovski – objasnila je Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice “Bogdan Ogrizović” u Preradovićevoj ulici, jedine “visoko informatizirane” knjižnice u gradu. Uz obična računala, već posjeduju šest tableta kojima se korisnici knjižnice mogu koristiti svakodnevno, a prije dva tjedna dobili su i četvrti kindle, specijalizirani tablet na kojem se knjige mogu čitati elektronički. Svi uređaji donacija su američkog veleposlanstva.
– Posjetitelji knjižnice u ruke više ipak vole uzeti pravu knjigu nego elektroničku – rekla je Kovačević te dodala da je tome razlog vjerojatno populacija ljudi učlanjenih u knjižnicu, a to je, najvećim brojem, radno aktivno stanovništvo, od 30 do 60 godina koje je odraslo “na papiru”. Kako objašnjava Kovačević, najviše se čitaju tzv. krimići, ljubići te knjige s vješticama i zmajevima, međutim, ima i čitatelja koji se rado vraćaju klasici te uživaju u Dostojevskom ili dobrim starim hrvatskim piscima.
– Možda će se činiti pomalo neobičnim, ali dosta se čitaju i latinskoamerički pisci, a najviše ih vole Slavonci – rekla je Kovačević.
Kazalište u knjižnici
U knjižnicama se u zadnjih nekoliko godina bilježi i porast djece-članova, a posebno ih privlače događanja koja su u posljednje vrijeme postala sve češća u prostorijama gradskih knjižnica.
– Za čitanje naslova koji ne spadaju u lektiru djecu treba animirati – rekla je Nada Jirsak, voditeljica knjižnice Dubrava u kojoj postoje brojne aktivnosti namijenjene upravo najmlađima. Kako kaže Jirsak, svakog petka u knjižnici organizirano je i kazalište koje uvijek iznova oduševi najmlađe te ih potakne da što češće dolaze na mjesto mašte, u knjižnicu.
>>FOTO Mali NSK vrata otvara - ovakvu knjižnicu još niste vidjeli
Problem knjiznica su izdavaci koji ne izdaju skoro pa nista. A da ne pricamo kako je mladima sada glavna zabava kompjuter. Osobno mi je mjesecna destinacija Algoritam samo kaj sad imam problema s prostorom za knjige .