Iz cijele su Europe došli proučavati dinarskog voluhara

Najbolje iz Europe u zagrebačkom ZOO-u, a jedna od predvodnica elitnih stručnjaka za male sisavce – maksimirska zoologinja Dijana Beneta. Upravo ona imenovana je zamjenicom voditelja posebne Taxon Advisory Group (TAG) unutar Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija (EAZA), koja se bavi malim sisavcima.

A o tim su životinjama ovaj tjedan raspravljali djelatnici zooloških vrtova iz cijele Europe, koji su u metropolu stigli ne bi li razmijenili iskustva i informacije o istraživanjima na kojima su radili ili posljednjih godinu dana, otkako su se zadnji put vidjeli, ili prethodnih nekoliko godina. Mali sisavci pa se na prvu učini i malo posla, ali to, kažu u ZOO-u, nipošto nije točno.

Prvi podaci o glasanju

– TAG ima šest podgrupa za male sisavce, a ja sam sad zadužena za jednu od njih. Posao nije lagan jer u male sisavce spada, primjerice, rovka koja teži nekoliko grama, ali i divovski dikobraz, koji ima 60 kilograma – objašnjava Dijana Beneta pa dodaje kako su kolege vrijeme provedeno u Hrvatskoj i te kako iskoristile. Kako je tim stručnjacima prvenstveno zadaća praćenje populacija određenih životinjskih vrsta i skupina koje drže institucije članice EAZA-e, osim sesija u dvoranama, “odradili” su i teren, koji je, između ostalog, uključivao posjet nacionalnim parkovima.

– Morfologija, fiziologija životinje, ponašanje, kognitivne karakteristike – objašnjava Richard Viduna, voditelj TAG-a za male sisavce, što sve stručnjaci kod određenih vrsta proučavaju. A u zagrebačkom ih je Zoološkom vrtu, dodao je, posebno okupirao dinarski voluhar ili, kako ga zovu na engleskom, Balkan snow vole. Upravo tog glodavca, koji je u srodstvu voluharice, proučavaju u Maksimiru jer je zbog česte nedostupnosti i skrovitosti staništa koje naseljava, a to su planinski vrhovi, u prirodi taj posao gotovo nemoguć. Dinarski je voluhar, ističu u ZOO-u, jedini preživjeli predstavnik svojeg roda, nepromijenjenih karakteristika još od vremena davno izumrlih predaka. Otkriven je 1922. godine, a ovaj relikt specifičan za krško područje Dinarida u zagrebačkom Zoološkom vrtu proučavaju od 2011. I upravo su stručnjaci u Maksimiru dobili prve podatke o glasanju tog endemičnog glodavca.

– Istraživanjem ultrazvučnog glasanja u prostoru našeg vrta dobiveni su prvi podaci o vokalizaciji i mogućnoj važnosti glasanja kod ove vrste – kažu u ZOO-u, u kojemu su proučavali i razmnožavanje voluhara, prehranu, način života, ali i izgled te karakteristike ove životinje. Sve su nalaze, naravno, podijelili s kolegama koji su iz svih dijelova Europe stigli u Zagreb.

Veliko je to priznanje

– Ponosni smo što smo ugostili neke od najvećih europskih stručnjaka za male sisavce. Okupljanje nosi poruku “Mali sisavci – velika ljubav”, a ja ću u korelaciju staviti još nešto: mali zoološki vrt i veliko znanje – rekao je ravnatelj ZOO-a Damir Skok pa dodao kako je maksimirska životinjska oaza mala površinom, ali velika znanjem i iskustvom. Zagrebački stručnjaci sudjeluju u nekoliko TAG-ova Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija, a veliko je priznanje kad ustanova postane domaćin godišnjeg okupljanja neke od grupa, odnosno njezin djelatnik dio vodstva skupine.

– Čestitke kolegici Beneti koja je postala zamjenica voditelja TAG-a za male sisavce. Veseli me činjenica da će naše znanje o malim sisavcima, posebice onima autohtonima, iz Hrvatske, pronositi po cijeloj Europi – kazao je Skok.