Jaić: Pripremamo nove potpore za OPG-ovce iz Jakuševca

U slobodno vrijeme vozi traktor, provodi dane na polju te se s obitelji brine od govedu, svinjama, pet pasa, sedam mačaka i jednoj patki, koja im je postala ljubimica. Dejan Jaić, po struci veterinar, rodom je iz Vrbovca, a prije gotovo godinu dana sjeo je na mjesto pročelnika zagrebačkog Ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Dobar dio “mandata” proveo je rješavajući probleme s kojima su se poljoprivrednici susreli u pandemiji i potresu, a puno je energije uložio i u rješavanje situacije s držanjem domaćih životinja na Jakuševcu.

Veterinar ste po struci. Nedostaje li vam nekad rad u toj branši te kako vam je iskustvo iz tog područja pomoglo u obavljanju dužnosti pročelnika?

Moje prvo radno mjesto bilo je mjesto terenskog veterinara na kojem sam, uz liječenje životinja, stekao prva ozbiljna iskustava u radu i komuniciranju s različitim ljudima. Radio sam na mjestu voditelja kooperacije za tov teladi i junadi, a zatim i voditelja najveće svinjogojske farme u sustavu Belja, točnije one u Gradecu pored Vrbovca. Bio sam usto i stručni suradnik u Distributivnom centru za voće i povrće Zagrebačke županije. Na mjestu pročelnika pak poslovi koje obavljam podrazumijevaju stalnu komunikaciju s ljudima, naročito s poljoprivrednicima s područja Zagreba, udrugama iz sektora poljoprivrede, šumarstva, lovstva i zaštite životinja. Kao i na prethodnim poslovima, ovdje također nastojim saslušati ljude, odrediti prioritete i pomoći u rješavanju problema svakog pojedinog čovjeka. Priznajem da mi ponekad nedostaje „klasični veterinarski terenski rad“, ali i rad u upravi podrazumijeva jedan oblik rada na terenu.

Imate li mnogo terenskih zadataka ili više vremena provodite u uredu? Koji vam je najveći izazov i radni zadatak bio ili još uvijek jest otkako ste na mjestu pročelnika?

Posao pročelnika je kombinacija uredskog i terenskog posla te je pun izazova. Naš Ured je, inače, nadležan za obavljanje poslova koji se odnose na poljoprivredu. Dakle, unapređivanje i razvoj, poljoprivredna zemljišta, šume, zaštitu životinja, poticanje i dodjeljivanje potpore programima te projektima udruga u području zaštite životinja, poljoprivrede, šumarstva i lovstva, provedbu projekata Europske unije... Najveća problematika s kojom sam se susreo je bila u držanju domaćih životinja na području Jakuševca koja se rješavala prethodnih desetak godina i nije nimalo jednostavna. Cilj Grada tu nije gašenje poljoprivredne proizvodnje, već pomaganje poljoprivrednicima da se nastave baviti stočarstvom na području na kojem je dozvoljeno držanje i uzgoj domaćih životinja. I tu je ključna uloga našeg Ureda i mene da pomognemo ljudima da nastave poslovanje u skladu s propisima.

Što se tiče zabrane držanja domaćih životinja na Jakuševcu, stupila je na snagu početkom ove godine te su neki tamošnji stanovnici bili sretni jer će se reducirati neugodni mirisi. Poljoprivrednike je neke ta vijest uzrujala jer, kako kažu, nisu dobili adekvatnu odštetu, a spominju i problem premještaja svojih imanja. Kakvi su im uvjeti ponuđeni te kako je tekao proces pregovora s njima?

Dakle, ne radi se o zatvaranju OPG-ova u cijelosti, nego o zatvaranju stočarske te nastavku biljogojske proizvodnje. Na natječaj za zatvaranje lani se prijavilo 31 poljoprivredno gospodarstvo. Za njih su izrađeni procjembeni elaborati od strane ovlaštenog sudskog vještaka koji je izvršio procjenu gubitka njihove imovine u visini njene trenutačne prodajne vrijednosti, odnosno kako je definirano smjernicama Europske komisije. Dok smo izradili elaborate, uputili smo ih početkom studenog svim gospodarstvima na uvid. Nakon toga je, od 31 prijavitelja, 11 njih je prihvatilo iznose procjene, 12 nije, a 8 nije ni ispunjavalo uvjete natječaja jer nisu mogli dokazati kontinuitet obavljanja stočarske proizvodnje u posljednjih pet godina. Isto tako, imali su i mogućnost prijave na natječaj za premještanje farmi, ali nitko se nije odlučio na tu vrstu potpore da se presele na područje gdje je dozvoljeno držanje domaćih životinja. Grad je još 2013. ponudio uzgajivačima domaćih životinja da će im kupiti zemljište i izgraditi farme na području Kupinečkog Kraljevca gdje je dozvoljeno držanje domaćih životinja, ali i to su odbili.

Mjere za premještaj i zatvaranje proizvodnih kapaciteta morale su biti usklađene sa smjernicama i uredbama Europske Komisije. I bez toga ne bi mogli sredstva dodjeljivati. Potporu su mogla dobiti poljoprivredna gospodarstva upisana u upisnik poljoprivrednika uz uvjet da su se stočarskom proizvodnjom bavili u kontinuitetu posljednjih pet godina, a maksimalni iznos potpora, koja dolazi iz gradske blagajne, je iznosio 750.000 kuna. Ona se, kao što smo spomenuli, dodjeljivala temeljem izvršene procjene ovlaštenog sudskog vještaka. Natječaj je raspisivan do sada desetak puta.

Grad je trenutačno u procesu pripreme još jedne vrste sufinanciranja za one koji nisu prihvatili ovu za zatvaranje i to u vidu potpore za izgradnju novih stočarskih kapaciteta na mjestima gdje je dozvoljeno držanje domaćih životinja. Koja su to mjesta i kada će poljoprivrednici moći aplicirati za to?

To su sve lokacije van granica GUP-a kao što su, primjerice, Brezovica, Kupinečki Kraljevec, Odra, Horvati, Lučko, Ježdovec…, a i u okolnim naseljima Zagrebačke županije će moći izgraditi svoje farme. Dakle, želja nam je pomoći svima da rade i ne želimo ugasiti proizvodnju, ali da bi to mogli ostvariti potrebna je dobra volja poljoprivrednih gospodarstava koja moraju prihvatiti činjenicu da ne mogu više obavljati stočarsku proizvodnju unutar granica GUP-a. U tijeku je priprema podloge za realizaciju te mogućnosti.

Iznenadili bi se, ali poljoprivreda je razvijena u Gradu. Na području metropole je 22.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je oko 14.500 u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uzgaja se oko 14.000 grla stoke, na 639 hektara nalaze se trajni nasadi, a proizvede se i 4.440.000 litara mlijeka godišnje. Na 62 hektara, pak, zasađene su jagode kojih se proizvede oko 1.2 milijuna kilograma. Godišnje se i na 50 hektara zasada proizvede oko dva milijuna kilograma jabuka. Na području grada imamo i 421 pčelara s ukupno 21.000 košnica te proizvodnjom s više od 735 tona meda najviše kvalitete, a vinske ceste se prostiru na 72 hektara nasada vinove loze.

Budući da su one izuzetno važne za raznolikost, a u posljednje vrijeme su u odumiranju, hoće li se možda u budućnosti moći uzgajati pčele na krovovima zgrada kao što je to slučaj u Berlinu? Koja je usto vaša dugoročna vizija i plan za Grad?

Svakako razmišljamo i u tom smjeru, urbano pčelarstvo je tema kojom ćemo se baviti u novom programu. Imamo dugoročnu viziju za razvoj poljoprivrede, a to je prvenstveno očuvanje naših gospodarstava, razvoj održive i urbane poljoprivrede s naglaskom na povećanje konkurentnosti i modernizaciju proizvodnje te stvaranje kratkih lanaca opskrbe domaćom hranom kako bi se Zagrepčani što kvalitetnije hranili. Ured priprema novi plan razvoja poljoprivrede za buduće programsko razdoblje koji će biti gotov krajem ove godine.