Klizište Kostanjek najveće je klizište u Hrvatskoj od 1963. godine kada je aktivirano eksploatacijom lapora i vapnenca za potrebe cementare ''Sloboda'' u Podsusedu. Otad kretanje klizišta kontinuirano oštećuje privatne i industrijske objekte na površini približne veličine 1,2 km2 zbog čega je daljnji razvoj tog dijela Zagreba onemogućen do sanacije klizišta.
Postojeće stanje na terenu trebala bi promijeniti primjena danas predstavljene instalacije integriranog sustava praćenja pomaka klizišta Kostanjek u Podsusedu, što je najavio pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić.
Objasnio je da je danas u Zagrebu oko 700 registriranih klizišta, a zbog suradnje grada i znanstvenika omogućit će se razvoj najsuvremenijih metoda praćenja pomaka klizišta i uspostavljanje sustava ranog upozoravanja, među prvima za Kostanjek.
Idući tjedan na klizištu Kostanjek počet će se s instalacijom sustava nadzora, odnosno na klizištu će se postaviti ekstenzometri – prvi u nizu uređaja u sustavu koji će biti postavljen do proljeća 2012.
Ovo je jedinstveni međunarodni znanstveni projekt u Hrvatskoj u okviru kojega japanska vlada donira novac za opremu i istraživanje ukupne vrijednosti od 2,5 milijuna kuna za zaštitu stanovnika Zagreba ugroženih klizištem na području Kostanjeka, iznio je Kalinić.