Iskreni osmjesi beba starih samo nekoliko dana.
Trudnice koje dođu u rodilište Kliničke bolnice Merkur na bijelim će zidovima prvo ugledati upravo to. Fotografije onih koji su u Zajčevoj 19 došli na svijet, kao i prikaze djece u sobama za rađanje – detalji su to na koje su mislili liječnici, medicinske sestre i primalje. Njihova je želja – trudnicama ugoditi koliko mogu. Približiti im čin poroda. I pobrinuti se da se ne osjećaju kao pacijentice. Trud se u 2015. i isplatio, pa je KB Merkur, kažu, postala jedina bolnica u Hrvatskoj s porastom broja poroda.
Sve rade volonterski
– Lani smo porodili 1526 žena, a u 2014. njih 1400. Da je i jedan porod više, slavili bismo, s obzirom na pad nataliteta u zemlji – kaže predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode, prof. dr. sc. Ratko Matijević, ujedno i predavač komunikologije na Medicinskom fakultetu. Preostala tri zagrebačka rodilišta – na Svetom Duhu, u Vinogradskoj i Petrovoj – dobro rade svoj posao, dodaje, no u Merkuru porodu pristupaju na malo drukčiji način.
– Zagreb je jedan od gradova s najnižom stopom perinatalnog mortaliteta u Europi. Mi ovdje radimo na finesama – kaže. Tako su se, osim obnovljenog odjela u prosincu 2015., pobrinuli da njihovo osoblje zna komunicirati s rodiljama, a organiziraju i tečajeve za trudnice, pa i radionice u sklopu kojih ih vode kroz rađaonicu te ih upoznaju s primaljama.
– Većina problema rezultat je loše komunikacije. Odlučili smo to promijeniti. Nećemo trudnicu uvjeravati u nešto što nije tako. Ako pita boli li porod, nećemo govoriti neistinu. Objasnit ćemo koliko boli i ponuditi opcije kako bol smanjiti – kaže Matijević. Između ostalog, na tečajevima ih uče i kako pravilno dojiti.
– To je vještina koju treba svladati – ističe glavna primalja Biserka Matok-Glavaš te dodaje da radionice daju odlične rezultate, s obzirom na to da kroz rodilište provode manje grupe, pa se rodilje ne ustručavaju pitati sve što ih zanima. A sav dodatni posao obavljaju isključivo volonterski, a i tečajevi su besplatni.
I u sobi s inkubatorima
– Nakon što iziđu iz rodilišta, pak, nove majke mogu u bilo koje doba dana zvati imaju li pitanja – kaže B. Matok-Glavaš.
U 2016. otvorit će i dnevnu bolnicu.
– Predali smo dokumente za fondove EU, nadamo se da bismo već potkraj ljeta mogli imati novu dnevnu bolnicu za rodilje – kaže ravnatelj bolnice, prim. dr. sc. Dinko Škegro, a Matijević dodaje da imaju dovoljno kapaciteta za 2000 poroda. Cilj je to za 2016.
U rodilištu sa šest soba sa po dva kreveta trudnice se često i sprijatelje, kažu, pa si kasnije međusobno čuvaju djecu. Sa Suzanom Borić-Kulaš suprug je bio tijekom cijelog poroda, a trudove je imala i na – lopti za pilates.
– Manje je bolno na lopti, rasterećuju se leđa, trtica i zdjelica – kaže, dok pokraj nje spokojno spava tek rođena Tesa. Mame smiju i u sobu za intenzivnu njegu kako bi držale djecu za ručice dok leže u inkubatorima. No za vrijeme trudova smiju se i šetati, mogu rađati i sjedeći. Tzv. alternativne metode koriste i u KBC Sestre milosrdnice, gdje postoji i kada za rađanje, pa i stolčić.
Bravo Merkur je najbolja bolnica