Na koji način spremiti ukusan, zdrav i raznolik obrok bez mesa, jaja, mlijeka i drugih namirnica životinjskog podrijetla, kako priopćiti okolini odluku o prelasku na vegansku prehranu te koje su namirnice najbolja zamjena i gdje ih nabaviti... Najčešća su to pitanja s kojima se susretnu oni koji prijeđu na vegansku prehranu, a u pronalasku odgovora na njih mogu im pomoći – vegan buddyji. Program kojim novopečenim veganima omogućuju savjetnike, već pet godina provodi udruga Prijatelji životinja.
Najteže prvih šest mjeseci
– Danas je gotovo sve informacije moguće naći na internetu, no prilikom prelaska na veganstvo važno je čuti iskustvo iz prve ruke – govori Vedran Romac, 43-godišnji socijalni radnik koji je vegan već osam godina te je višegodišnji savjetnik u programu. U udrugu se javi, u prosjeku, jedna osoba tjedno koja se želi uključiti u program, a trenutačno 25 osoba prima savjete jednog od ukupno pet vegan buddyja. Među njima je i Nikolina Plenar koja je veganka već četiri godine, a u udruzi održava i radionice kuhanja.
– Ljudi se uvijek iznenade raznolikošću namirnica koje vegani konzumiraju. Tako, primjerice, mnogi kažu da će im najviše nedostajati čokolada, a ne znaju da ima mnogo čokoladnih proizvoda spravljenih bez namirnica životinjskog podrijetla – objašnjava 38-godišnja profesorica te napominje kako se ljudima prehrana čak i obogati nakon prelaska na veganstvo jer osoba počinje otkrivati nove namirnice, poput prosa. Ima i puno zamjena koje se mogu koristiti, pa se tako umjesto kravljeg mlijeka može konzumirati sojino, rižino ili zobeno. Na meniju su pak, umjesto mesa, često sejtan ili tofu. Također, iako ima skupih namirnica, može se spremiti i jeftiniji meni, baš kao i u klasičnoj prehrani.
– Nutricionistički veganima ništa ne nedostaje. No, osobama fale mirisi, okusi i teksture na koje su navikli te je potrebno vrijeme prilagodbe – objašnjava Vedar Romac i napominje da je najteže prvih šest mjeseci.
Nerazumijevanje okoline
Za veganstvo se najčešće odlučuju oni koji su neko vrijeme bili vegetarijanci, a odluka im se temelji na etičkim razlozima.
– Većina vegetarijanaca i vegana voli meso, no ne jedemo ga jer znamo koliko u mesnoj industriji pate životinje – objašnjavaju Vedran Romac i Nikolina Plenar te napominju kako je prilikom prelaska na veganstvo ipak najveći problem okolina. Kako kažu, veoma su se često i sami suočavali s komentarima "ti ništa normalno ne jedeš", "zašto uvijek kompliciraš"... No, važno je, kažu, kuhati sam za sebe, pokazati okolini da nije riječ samo o hiru te ih s vremenom početi i educirati o veganstvu kako bi ga podržali. *
Ajde da i kod nas sve više ljudi počinje razmišljati mozgom, a ne samo želucem!