Prst i nokat, Božić i jelka. Mnogima je ovaj blagdan nezamisliv bez ukrašavanja drvca, a i Zagreb se može pohvaliti kreativnim primjercima koji u adventsko vrijeme privlače poglede prolaznika. U anketi na Večernjakovu portalu predstavili smo ih deset, a čitatelji su s 55 posto glasova odlučili da je najljepše ono u Prolazu matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. Odlučili smo stoga pomnije ispitati po čemu je upravo ta jelka toliko posebna.
Hoblanje, spajanje, cinfranje
Za početak, visoka je sedam metara i ukrašena tradicijskim drvenim dekoracijama koje je izradila dugogodišnja obrtnica Dijana Smoljo iz Rudeša. Naručena je od uzgajivača iz Zaprešića još prije godinu dana kako bi postigla željenu visinu i širinu, a zamišljeno je da razgranato drvce pri dnu bude uže kako bi se u podnožju stvorio prostor za tradicijske igračke koje su izradili zagrebački obrtnici, a i stolove i stolce za dječje radionice. Jelka je pak postavljena u prolazu u sklopu Obrtničkog adventa koji traje do 7. siječnja.
– Na 200 ukrasa specijalno za tu jelku radila sam tjedan dana, noć i dan. Ima ptica, vlakića, leptira, čizmica..., a konjić mi je najdraži. Izrađeni su tehnikom laserskog graviranja na drvu i ručno oslikani. Rezanje je pola minute posla, a crtanje nekad traje i satima. A kad Advent završi, kako mi je rečeno, spremit će se za iduću godinu – govori D. Smoljo, koja na pola radnog vremena radi i u Zagreb Crafts Shopu, smještenom pokraj jelke, gdje se mogu kupiti rukotvorine četrdesetak obrtnika koji nemaju svoje prodajne prostore. Dućan ih je, dodaje, spasio za pandemije, kada su bili otkazani sajmovi, a velik im je izazov i poskupljenje materijala koji im je neophodan u radu.
– Mali obrtnici teško uspijevaju na tržištu, guši nas masovna proizvodnja, a iznimno su važni jer su dio hrvatskog identiteta. Stranci naše rukotvorine nekad više cijene nego domaći kupci – kaže Pavica Mikuš, obrtnica iz Brezovice. Naslijedila je obrt koji postoji još od 1932., osnovao ga je njezin djed Valent, preuzeli roditelji Stjepan i Katarina, a ona će ga predati sinu Tomislavu. Njihove je rukotvorine kao svjetsku nematerijalnu baštinu zaštitio i UNESCO, a drvenim igračkama koje su izrađivali tjednima ukrašen je i prolaz. Mogu se usto po cijenama od 30 do 120 kuna kupiti u Craft shopu. Nastale su piljenjem i hoblanjem daščica, spajanjem i lijepljenjem pa zatim duplim lakiranjem i oslikavanjem tehnikom koja se naziva cinfranje, a na jednu igračku “ode” dva sata posla. Izrade ih pak oko 50 tjedno, ovisno o potražnji.
– Nema tu gotovo nikakva profita. Onaj tko se time bavi, radi to iz gušta i ljubavi, baš kao i moja obitelj – navodi P. Mikuš.
Registrirano kulturno dobro
Advent u prolazu u Ilici 49 organizirali su Hrvatska obrtnička komora i Obrtnička komora Zagreb, a baština koju predstavljaju ne odnosi se samo na igračke naših djedova i baka, kažu, već i na svjetski priznate rukotvorine koje se nalaze i u Registru kulturnih dobara.
– Takvi su proizvodi neprocjenjivi i htjeli smo da posjetitelji vide što izrađuju marljive ruke obrtnika, odnosno čuvara tradicije, a reakcije su vrlo pozitivne, pri čemu mnogi kažu da ih je najviše oduševila toplina kojom zrači prolaz – ističe Mirela Lekić, glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore. Ovo je, napominje, prvi put da je i Obrtnički advent dio turističke ponude, a raznih događanja u prolazu ima do siječnja. Time su, dodaje M. Lekić, htjeli pomoći obrtnicima u teškim vremena i popularizirati njihove proizvode. Na tome radi i Obrtnička komora Zagreb, koja unatoč pandemiji u svom sustavu bilježi porast broja članova.
– Trenutačno ih imamo nešto manje od 25.000, odnosno od potresa je to 2000 članova više. Zatvorilo se pak njih 1000, a najviše su na udaru, otkako je počela pandemija, uslužne djelatnosti poput cvjećara, kozmetičara, klobučara – ističe njezin čelnik Mirza Šabić.
Cilj im je, dodaje, revitalizirati obrtništvo u centru, a posebice u Ilici koja je nekoć bila obrtnička meka, no taj im postupak usporava nedostatak raspoloživih gradskih prostora.
– Poslovni prostori zjape prazni zato što su u državnom ili privatnom vlasništvu pa je obrtnicima najam preskup. Veselimo se zato odluci Grada da ide u prodaju svojih prostora, što će uvelike pomoći malim proizvođačima, a i unijeti život u zapuštena mjesta – zaključuje Šabić.