Sebe zaštitili jesu, a za druge nije važno. Od rizika potresa Zagrebački holding za svoje je podružnice i ovisna društva sklopio policu osiguranja, koju godišnje plaćaju 1,4 milijuna kuna, pokazuju dokumenti koje su nam poslali tamošnji zaposlenici. I baš lijepo je to, govore, jer zgrade koje ovaj komunalni div ima u svom portfelju sad su potpuno zaštićene. Uključujući i one Gradskog stambeno komunalnog gospodarstva (GSKG), koji je upravitelj za otprilike 85 posto zagrebačkih stambenih objekata. Istih onih koji su pod udarom od 5,5 po Richteru djelomično ili potpuno uništeni, ali od osiguravajućih društava neće dobiti ništa.
Sami se dogovaraju
Zašto? Jer za zgrade kojima upravlja GSKG polica osiguranja od potresa nije sklopljena. Odnosno, možda za neke od otprilike njih 10.000, kojima upravlja ovo poduzeće, i jest, ali u GSKG-u podatke o tome, kažu nam, nemaju.
– Sve stambene zgrade koje su na održavanju našeg Društva osigurane su od zakonom propisanih opasnosti i kao takve imaju redovno osiguranje. Uz to, svi naknadni rizici, kao što su potres, lom stroja, posebna oprema specifična za pojedine stambene zgrade, mogu se ugovoriti dodatnim osiguranjem. Takve police, ovisno o potrebama zgrade, mogu sklopiti isključivo predstavnici zgrade samostalno u ime svih suvlasnika, a upravitelj može na temelju dostavljenih i ovjerenih računa izvršiti plaćanje iz sredstava pričuve. Osim toga, svaki suvlasnik takvu policu može sklopiti i pojedinačno za svoj stan – govore nam u GSKG-u, pa dodaju kako “slijedom navedenog” ne raspolažu podacima koliko zgrada pod njihovim upravljanjem uopće ima policu osiguranja rizika od potresa.
Ističu još jednom kako suvlasnici to ugovaraju samostalno i izravno putem svog predstavnika za cijelu zgradu, ili svatko od njih pojedinačno za svoju nekretninu. Ili, pojednostavimo li priču potpuno, GSKG tvrdi da se suvlasnici sami moraju dogovoriti žele li zgradu osigurati baš od potresa, a upravitelj onda može to osiguranje plaćati iz pričuve, ali ne znaju koliko je suvlasnika ugovorilo takvo osiguranje, iako bi ga oni trebali platiti iz te pričuve. Komplicirano? ‘Ajmo onda još jednostavnije. GSKG govori kako upravitelj jednostavno nije dužan osiguravati zgrade za bilo što drugo, osim zakonom propisanih rizika, što potres nije. Stoji. Ali, kako piše i na njihovoj internetskoj stranici, jedno od “ovlaštenja i obveza upravitelja” jest “organiziranje osiguranja zgrade od rizika prema godišnjem programu”. Jesu li to standardni ili ovi “naknadni rizici”, nije precizirano.
To im je obveza
Pitali smo zato za tumačenje Hrvatski ured za osiguranje.
– Upravitelj ima zakonske dužnosti koje ne uključuju potres. Ali o osiguranju stambenih zgrada, bilo kakvom, pa i onom osnov-
nom, računa vode suvlasnici preko upravitelja zgrada. Potres jest dopunski rizik, ali i kao takav mora biti ugovoren od upravitelja zgrade kako bi se ostvarilo pravo na isplatu osigurnine, odnosno naknadu štete – objašnjava nam predsjednik Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković kako zgrade osiguranja plaćaju iz pričuva, pri čemu se upravitelj jednostavno ne može izbjeći.
Naravno, dodaje, suvlasnici su ti koji odlučuju o bilo kakvom osiguranju, uključujući ono od potresa, koje se u principu rijetko uzima.
Je li na upravitelju da predloži takav tip osiguranja suvlasnicima, pitali smo i Udrugu Upravitelj, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor.
Pa valjda vlasnici stanova znaju kakvim im je osiguranjima pokrivena nekretnina u njihovu vlasništvu. To što sve ide preko upravitelja zgrade ne apsolvira nijednog vlasnika od njegove odgovornosti. Ako ti ne odgovara upravitelj, upravitelja mijenjaš. Uvijek je netko drugi kriv, nikada kod nas odgovornost nije individiualna.