Na današnji dan, 16. listopada, 1801. godine rođen je ban Josip Jelačić. Potjecao je iz stare hrvatske plemićke obitelji s područja uz rijeku Unu, koja je stoljećima živjela na području Zagrebačke županije. Jelačić je već sa sedam godina dobio titulu baruna, a kasnije je dobio viši vojni čin čak i od svojeg oca, te je proglašen i grofom. 1848. godine nakon polaganja prisege proglašen je banom.
Jelačić je ušao u grad u svečanoj povorci koju su predvodili husari i serežani u slikovitim odorama. Za njima su išle 93 kočije s mnogobrojnim uglednim osobama, a na Katarininom trgu, na tadašnjem Gradecu, dočekalo ga je mnoštvo naroda i saborski zastupnici pred kojima je položio prisegu. Nakon polaganja prisege novi je ban po tradicionalnom običaju triput podignut u vis, uz poklike “Živio!” i pucnjavu topova, piše Zagreb.info.
Ukidanje kmetstva
Obred je nastavljen u crkvi sv. Marka, a zatim u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je bana formalno ustoličio pravoslavni patrijarh i mitropolit Josif Rajačić. Ta činjenica, da je Jelačić ustoličen od strane pravoslavnog patrijarha, a ne katoličkog biskupa, izazvala je mnogo kontroverzi. Ipak, objašnjenje za to može se pronaći u činjenici da zagrebački biskup Juraj Haulik u to doba nije boravio u Zagrebu, nego u Beču, ali i u želji da se pokaže hrvatsko–srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija. Nakon čina ustoličenja, proslava je nastavljena u Banskim dvorima na Markovom trgu.
VEZANI ČLANCI:
Istoga dana svečano je otvoreno zasjedanje Hrvatskog sabora, prvog čiji su članovi izabrani na načelima građanskog liberalizma. Svi izabrani zastupnici, njih 191, aklamacijom su potvrdili Jelačića za bana, a nakon slavlja donijeli su zaključke o ukidanju kmetstva i općem plaćanju poreza, što se smatra i službenim ukidanjem feudalizma u Hrvatskoj. Naime, iako su kmetski odnosi ukinuti na zajedničkom Ugarsko-hrvatskom saboru još u ožujku, a Jelačić je ukidanje feudalizma proglasio u travnju (nakon imenovanja za bana od strane cara i kralja Ferdinanda V.) tek je ovom saborskom odlukom taj zakon stupio na snagu.
Obolio od sifilisa
Prema nekim izvorima, Jelačić je obolio od misteriozne bolesti koja ga je prikovala uz krevet. Vjeruje se da se radilo o sifilisu koji je bio u uznapredovaloj fazi, što je dovelo do psihičkih problema. Znao je urlati od bolova, a već je s 24 godine bio uvjeren da će ubrzo umrijeti jer ga je u tom periodu pogodila tajanstvena bolest grla. Ipak, poživio je je do 59. godine, točnije do 19./20. svibnja 1859. godine u ponoć, kada umire nakon duge i teške bolesti, navodno pomračenog uma.
U Banskoj Hrvatskoj Jelačić je bio ban, u Vojnoj krajini zapovijedajući general, u Dalmaciji namjesnik te Rijeci guverner. Nakon njegove smrti te su funkcije razdijeljene različitim osobama. Sama Rijeka nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine i Riječke krpice ponovo potpada pod mađarsku vlast.
GALERIJA Dvorac jednog od najopasnijih Hrvata propada, ali uskoro bi uništeno zdanje moglo dobiti novi sjaj