Da bi više od 200 tisuća Zagrepčana istočnog i južnog dijela Zagreba svake zime uživalo u toplini svojih stanova, potrebno je duž 130 kilometara vrelovodnih cijevi potjerati toplu vodu koja se zagrijava u Termoelektrani-toplani (TE-TO) na Borovju. Drugu polovinu grada zagrijava Elektrana –toplana (EL-TO) na Trešnjevci. Mi smo posjetili Toplanu na Žitnjaku u kojoj se, ovisno o vanjskoj temperaturi, voda zagrijava na temperaturu od 75 do čak 130 Celzijevaca, koja se preko toplinskih stanica u zgradama distribuira građanima za grijanje putem radijatora i slavinama za sanitarne potrebe.
– Danas je vanjska temperatura oko 14 stupnjeva pa je dovoljno vodu u polazu prema gradu zagrijati na 75 Celzijevih stupnjeva, no kada padne na minus 15, zagrijavamo ju na 130 stupnjeva. Noću, kada toplinske stanicu po zgradama „zatvaraju“ reduciramo količinu vode u opticaju, a i polaznu temperaturu. Udarni sati su nam jutarnji, popodnevni i večernji kada se građani okupljaju u svojim domovima – započeo je priču Damir Božičević, direktor Pogona TE-TO Zagreb (Žitnjak).
Za zagrijavanje vode u TE-TO Zagreb koristi se prirodni plin koji izgara ili u dva moderna kombikogeneracijska postrojenja, ili u klasičnom bloku tzv. Rusu puštenom u pogon davne 1979. godine, a u međuvremenu moderniziranom. Uz to, u pogonu su, za najhladnijih dana i četiri vrelovodne kotlovnice koje dodatno zagrijavaju vodu na potrebnu polaznu temperaturu.
– Voda se zagrijava ili u vrelovodnim zagrijačima u sklopu kombikogeneracijskih postrojenja ili u vrelovodnim kotlovnicama i šalje prema gradu. Čim izađe iz kruga pogona, dalje je u nadležnosti HEP Toplinarstva koje se brine o isporuci građanima. Na nama je da vodu zagrijemo na polaznu temperaturu koja je potrebna da krajnji korisnik ima željenu temperaturu u stanu – ispričao je Božičević. Naglasio je, i da osim proizvodnje toplinske energije, u TE-TO Zagreb proizvode i električnu energiju koja se potom stavlja na tržište. Radi se o tzv. spojnom procesu gdje se vodena para nakon djelomične ekspanzije kroz parnu turbinu koristi i za zagrijavanje vrele vode u izmjenjivačima topline.
Tako se istovremeno proizvodi i električna i toplinska energija. U kombikogeneracijskom bloku uz parnu turbinu u funkciji je i plinska turbina, gdje plinovi izgaranja dosežu 2200 Celzijevih stupnjeva. Kada bi se sva postrojenja stavila u funkciju, i ona za spojnu proizvodnju električne i toplinske energije i ona za proizvodnju samo toplinske energije, Pogon TE-TO Zagreb bi u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske mogao isporučiti 420 MW električne snage, a u centralni toplinski sustav grada Zagreba oko 850 MW toplinskih.
Da bi se postigla veća učinkovitost cijele lokacije TE-TO, a ujedno svako jutro u što kraćem roku zagrijao svaki stan, krajem prošle godine u sustav je postavljen i ogroman spremnik, volumena od 21 tisuću kubika, odnosno, akumulator topline koji se vrućom vodom od 98 Celzijevih stupnjeva puni preko noći kada su potrebe građana za ogrjevnom toplinom manje. Korištenjem akumulatora topline u jutarnjim satima, kada potrebe građana za ogrjevnom toplinom rastu, i kada nije potrebno paliti dodatne vrelovodne kotlovnice, moguće je godišnje uštedjeti preko 300 tisuća eura. U TE-TO-u su došli na ideju da poput zapadnih susjeda (sličan akumulator topline postoji u Ljubljani) taj spremnik, a poslije i cijeli pogon oslika te tako učini atraktivnijim pa se najbolje umjetničko rješenje traži putem natječaja koji za HEP-Proizvodnju provodi Društvo arhitekata Zagreb.
Da bi Zagrepčani koji se griju na Pogon TE-TO Zagreb imali tople radijatore i vruću vodu u slavinama, svakodnevno se brine 150 zaposlenih, od kojih su najiskusniji na svojim radnim mjestima u kontrolnim sobama, jer poznaju svaki od tisuće ventila, strojeva, sklopki...
– Prije zaposlenja u ovoj sobi prošli smo sve druge poslove. Ovdje kontroliramo svaki detalj i po potrebi odmah reagiramo – ispričala su dva Damira, Kukec i Lisjak.
Od direktora smo saznali i da ogroman 200 metara visok dimnjak koji je najprepoznatljiviji znak TE-TO Zagreb nije stalno u funkciji, već samo u zimskom periodu, jer dva moderna kombikogeneracijska postrojenja, koja su oba bila u funkciji tijekom našeg posjeta, zadovoljavaju potrebe građana za ogrjevnom toplinom u većem dijelu godine. Ova postrojenja prepoznatljiva su po tri identična 60-metarska dimnjaka.
dežarju