Podzemni kontejneri u centru, ali ne svuda jer je previše instalacija pod zemljom koje onemogućuju njihovo postavljanje. Brave na kontejnerima bile bi dobro rješenje, ali jedna košta koliko i sam spremnik, pa nije isplativo. Vaganje otpada omogućilo bi plaćanje po masi predanog smeća, ali kupnja tih vaga stajala bi desetke milijuna kuna, a i one nisu posve precizne. Ugrade li se otpadomjeri, oni će mjeriti koliko je tko puta bacio vrećicu u kontejner, ali ne i kolikog je ona bila volumena te što je u njoj bilo.
Sve je preskupo
Dio je to zaključaka analize koju je Čistoća odradila po nalogu skupštinskih oporbenjaka, a koja je pokazala, naravno, da je način na koji je već zamišljena implementacija novih spremnika na javnim površinama ujedno i – najbolja.
Podsjetimo, na prošloj sjednici gradskog parlamenta zastupnici su prihvatili inicijativu stranki u oporbi koje su zatražile da im se dostavi dokument u kojem će se studiozno objasniti na koji se način mogu zaštiti spremnici od neovlaštenog im pristupa, a i zašto točno ne može početi naplata po masi te je li moguća ugradnja različitih tehnoloških rješenja poput senzora koji javljaju popunjenost kontejnera. Ono što su zahtijevali, to su i dobili, a koliko će analizom biti zadovoljni, vidjet će se na sjednici Skupštine 26. travnja kad studiju dolazi na raspravu. Sudeći, međutim, po samom dokumentu, razloga za posebnu radost neće imati jer prijedlozi koje su sami dali, poput brava na kantama ili vaganje kanti, ostvariti se neće jer je to – preskupo.
Nema ni vaganja
– Tri su vrste bravica koje bi se mogle ugraditi na spremnike. Gravitacijska, čija je cijena 250-300 kuna bez PDV-a, triangularna, koja stoji oko 150 plus PDV, te bravica s lancem, koja se prodaje za oko 120 kuna bez PDV-a – stoji u analizi koju je izradila Čistoća, a u kojoj se odmah objašnjava i kako jedan spremnik također stoji upravo kao i brava s lancem. Ona, kažu u Čistoći, niti nije najbolje rješenje, već je to gravitacijska jer korisnik ključem otvara spremnik, dok kod pražnjenja on nije potreban jer ga komunalno poduzeće može otvoriti pod određenim kutom tijekom pražnjenja.
– Povećalo bi to cijenu spremnika čak dvjesto posto – stoji u studiji, koja je odbacila i prijedlog vaganje otpada jer bi implementacija cijelog sustava stajala, kažu, 50 milijuna kuna. Što se tiče senzora popunjenosti spremnika, u Čistoći kažu kako su oni predviđeni za spremnike u reciklaži, odnosno ugradit će se u oni koji se nalaze na zelenim otocima, kako bi se spriječile scene koje posljednjih mjeseci dominiraju gradom – prepuni kontejneri za papir, plastiku i metal u svakom kvartu – na koje se Zagrepčani stalno žale.
Treba inzistirati da odgovore daju direktor Čistoće ili neki od silnih pomoćnika, zamjenika, voditelja..... Šta svi ti silni ljudi rade, kome su odgovorni za svoje plaće???? Isto vrijedi za sva druga gradska poduzeća. Ovako jedan te isti debil uvijek odgovara na svako pitanje i daje još više debilnije odgovore. I tako godinama. Kad sve to i takvom dozvoljavamo moramo se sami zapitati .......kakvi smo mi to građani, dali smo pitekantropi, neandretalci ili urođenici koji slučajno žive u gradu jednog plemenskog vođe.