Komunikacija, međusobno poštovanje, sustavno obrazovanje, ali i korištenje raznih poticaja te pomaganje od sustava, načini su to na koji će novi predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić probati oživjeti obrtništvo u gradu, Zagrebačkoj županiji, ali i u čitavom sjevernom dijelu Hrvatske.
Pomoć u poticajima
Svom prethodniku Ivanu Obadu, koji je na čelu Komore bio 25 godina, ne zamjera ništa, ali smatra da je došlo vrijeme za smjenu generacija, za nove ideje, a svoje je pripremio u programu kojim je i pobijedio na izborima za predsjednika prije mjesec dana.
– Program je to koji je definiran, zapravo, kao plan rada. Na prvoj skupštini tražit ću da se on usvoji, ali i da se još štošta ubaci u taj plani izbaci iz njega. Želim da surađujemo jer samo tako možemo napraviti ono što je na korist svima nama koji se bavimo istim poslom, vodimo svoj obrt – objasnio je Mirza Šabić u čijem je programu jedna od glavnih stavki bila gradnja Obrtničkog centra. Smješten na Kajzerici, centar bi trebao biti novi dom obrtnika u kojem bi se obrazovali, slušali predavanja, ali i radili te prodavali svoje proizvode.
– Obrtničko učilište, praktikumi, radionice, obrtnički dućani, možda jednog dana i još jedna srednja škola, centar za druženja, dvorana za predavanja – nabraja predsjednik Komore sve što bi se moglo naći na Kajzerici, dodajući kako bi u prostorijama Obrtničkog centra boravili i obrtnici iz susjednih županija. Komora otvorena prema svima ono je, objašnjava Šabić, što on želi pa sve sugestije i različita planiranja dolaze u obzir. Kako kaže novi predsjednik Obrtničke komore, iako mu mandat traje svega mjesec dana, u uredu su ga posjetili brojni obrtnici koji mu predstavljaju svoje situacije.
– Znam da je teško i teško je već neko vrijeme. Ali Grad daje jednokratne poticaje od 10 do 30 tisuća kuna, koje obrtnici mogu iskoristiti za obnovu, primjerice kupnju nekog stroja. Također, Ministarstvo poduzetništva i obrta ima program Poduzetničkog impulsa u sklopu kojeg se isto mogu dobiti poticaji, samo se treba na odgovarajući način za njih prijaviti – objasnio je predsjednik Komore te dodao kako obrtništvo nije posao, već način života. Obrtnici, kazao je, rijetko ostavljaju svoj posao kako bi se bavili administracijom jer njihovo radno vrijeme nikad ne završava.
– Moj obrt bavi se šivanjem odijela, a ja sam ga naslijedio od oca. Prije nego dođete po gotovo odijelo, prođete mjerenje te četiri probe. Kad pokupite konačni proizvod, mi smo već praktički prijatelji. Taj odnos nikad ne može biti kao onaj striktno trgovački – rekao je Mirza Šabić te dodao kako obrtnici, u smislu industrije, "velikima" ne mogu konkurirati.
Tajni agenti i ljevači zvona
Ali cijenom, kvalitetom i uslugom, kako je objasnio, predstavljaju sasvim jednu drugu priču.
– Potrebni smo svakodnevno i prisutni u najbanalnijim situacijama. Kruh mijesi obrtnik. Izrađuje i cipele, odjeću. Električar vam postavlja struju, a vodoinstalatera zovete kad vam pukne cijev. I njega neće biti briga koliko je sati, doći će vam pomoći jer time hrani svoju obitelj – rekao je Šabić te dodao kako je u Obrtničkoj komori Zagreb trenutačno 80.000 članova. Registriranih je 20.000, ali kako je objasnio, on među obrtnike broji i njihove u prosjeku četveročlane obitelji.
Jer upravo djeca obrtnika najčešće i sama postaju obrtnici. A, smatra predsjednik Komore, u današnje se vrijeme osnovnoškolci ponovno odlučuju za obrtnička zanimanja.
Za one kojih ima malo posebno ćemo se truditi da opstanu jer obrtnici su jezgra i duša našeg grada
– Obrazovati se može i nakon neke druge srednje škole, čak i nakon fakulteta – objasnio je Šabić, koji je i sam diplomirani inženjer tehnologije i dizajna, koji trenutačno priprema i doktorat. O laganom nestanku obrta u Zagrebu ne želi ni govoriti jer, kaže, vremena se mijenjaju pa je jasno da će nestati dijelovi Komore kao što je, primjerice, sekcija videotekara, ali tradicija će se uvijek čuvati.
– Za one kojih ima malo posebno ćemo se truditi da opstanu jer obrtnici su jezgra i duša našeg grada. Primjerice, kišobranara je vrlo malo danas, a kako ćemo bez njih proizvoditi jedan od najpoznatijih zagrebačkih suvenira, šestinski kišobran – pita se predsjednik Šabić te dodaje kako ga posebno veseli povremeno oživljavanje starih obrta, odnosno običaja. Kako govori Šabić, nedavno se "vratilo" starinsko brijanje britvom, a nada se da će još zaboravljenih zanata ponovo doći u prvi plan.
– Samo da se malo promijeni razmišljanje ljudi o obrtnicima. Primjerice, kod nas još postoje oni koji izrađuju remenje za konje i nerijetko ih se pogrdno naziva seljacima, a u Londonu isto takvo remenje kupuje se onda za nekoliko tisuća funti – rekao je Mirza Šabić te dodao kako su ljudima posebno zanimljivi obrti oni tajnih agenata, dok je najmanje ljevača zvona, kojih su u članstvu Komore samo dvojica.
Obrtnička komora je parazitska organizacija !