Četiri godine, toliko je prošlo od zagrebačkog potresa koji je u nedjeljno jutro na trenutak paralizirao hrvatsku metropolu. Zdrobljena krovišta i zidovi, cigle po ulicama i automobilima, srušen vrh južnog tornja katedrale, kolone vozila koja bježe iz centra grada, trudnice i mlade majke s bebama ispred rodilišta u Petrovoj, djeca ispred bolnice u Klaićevoj...
Sve su to bili prizori koji su zadesili Zagrepčane prije točno četiri godine kada je pogodio potres od 5,5 po Richteru. Atmosfera u metropoli tog 22. ožujka 2020. godine nakon udara u 6.24 sati sličila je na scenu iz horor filma. Strašne slike obišle su Hrvatsku, ali i svijet, jer je u potresu oštećeno čak 25.000 objekata, uključujući obiteljske kuće, zgrade, škole, crkve, bolnice, muzeje.
Četiri godine kasnije, obnovljeno je gotovo 3000 privatnih zgrada i kuća koje obuhvaćaju 26.300 stambenih jedinica, istaknuo je ministar Branko Bačić. Trenutno je diljem Zagreba otvoreno 425 gradilišta koja se većim djelom odnose na konstrukcijsku obnovu, 212 višestambenih zgrada je u procesu nabave izvođača radova, dok je njih 155 u postupku nabave projektiranja.
Obnova još traje, a i dalje, čini se, nije blizu kraja. Blokova cigli po ulicama više nema, ali neki su i dalje u kontejnerima, dok drugi i danas žive pod "crvenom naljepnicom". Štete od potresa, kakvog Zagreb na pamti od 1880. godine, procijenjena je na 11,6 milijardi eura, što je dvostruko više od procijenjene štete od potresa na Banovini.