Kako se priključiti civilnoj zaštiti? Obuka traje šest sati, primaju se stariji od 18 i mlađi od 65

– Halo, kako se mogu prijaviti u sustav civilne zaštite? Nešto razmišljam ovih dana da bih trebala....

– Da, razumijem. Trebate se javiti na e-mail adresu civilna.zastita@zagreb.hr pa će vam poslati obrasce za prijavu i uputiti vas dalje što treba.

– A može li i student koji još ovdje nema prijavljenu adresu?

– E, mislim da u tom slučaju ne može, treba u Zagrebu imati prebivalište ili barem boravište.

Iz proračuna 119 milijuna

Tako je otprilike tekao razgovor s djelatnicima bivšeg Ureda za upravljanje u hitnim situacijama kada smo zvali da se raspitamo kako se priključiti civilnoj zaštiti koja traži, kako je prekjučer istaknuo dogradonačelnik Luka Korlaet, koji je i načelnik zagrebačkog Stožera civilne zaštite, nove članove. Nije to sad, smiruju u Gradu, zbog stalnih nemilih vijesti o ratu u Ukrajini, već je poziv upućen u povodu Međunarodnog dana civilne zaštite, no svejedno smo odlučili provjeriti tko se i kako može priključiti "zajednici" koja u metropoli broji više od 5000 ljudi, a dugogodišnji joj je član i gradonačelnik Tomislav Tomašević. Uvjeta nema puno, treba biti stariji od 18 godina i mlađi od 65. Prvi je korak, prema svemu sudeći, poslati mail, a ako ga netko nema, mogu i drugi u njegovo ime. Povratno se dobiju prijavnice koje treba ispuniti, skenirati i poslati natrag, a kad se riješi papirologija, kažu u Gradu, organizira se šestosatna obuka za nove članove.

– To traje kratko, da se svi upoznaju s radom i svojim obvezama. O lokaciji se naknadno dogovara. Obuka se sastoji od nekoliko dijelova, a među njima su pružanje hitne pomoći, slaganje i spremanje šatora, upoznavanje s opremom koju usto zadužuju taj dan. Ako dođe do mobilizacije, nezaposleni članovi mogu dobiti dnevnicu od 150 kuna, a zaposleni punu plaću koja se poslodavcu refundira. Sve to, naravno, ovisi i o vremenu koje provedu na terenu – objašnjava Tomislav Rajković, predstavnik općih postrojbi civilne zaštite dodajući da im je obveza pružanje pomoći u izvanrednim situacijama i katastrofama, kao što su radili za potresa, izbjegličkih kriza, poplava i pandemije.

Krovno tijelo postrojbe opće namjene je Ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost na čelu kojeg je pročelnica Renata Šimon, a sastoji se od 2646 vojnih obveznika i 401 civila koji su raspoređeni po 17 četvrti, odnosno mjestu stanovanja. Postoje i postrojbe specijalističke namjene s 803 pripadnika, a to su uglavnom vatrogasci, HGSS, speleolozi, članovi udruga za obuku potražnih pasa, volonteri Crvenog križa... U sustav civilne zaštite uključeno je i 829 povjerenika i njihovih zamjenika po mjesnim odborima po cijelom gradu, a njihova zadaća da koordiniraju i osiguraju uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe. Ove je godine za civilnu zaštitu u gradskoj blagajni predviđeno 119 milijuna kuna.

– Ta su sredstva namijenjena financiranju operativnih snaga vatrogastva, HGSS-a, Crvenog križa te razvoju i opremanju specijalističkih i postrojbi opće namjene, za što je previđeno 980.000 kuna – kažu u Gradu.

Pomagali izbjeglicama

A zašto je važna civilna zaštita? Rajković kaže da je odigrala iznimno veliku ulogu u mnogim kriznim situacijama, poput one 2015. godine, kad su se nakon samo nekoliko mjeseci postojanja i dvije vježbe uspješno snašli kad su došli izbjeglice iz
Afganistana.

– Prvi smo im priskočili u pomoć i radili izbjeglička naselja. A mislim da nas je u ovih sedam godina djelovanja najviše obilježio potres i tužne ljudske sudbine s kojima smo se sreli oči u oči. Mislim da nijedan član neće nikad zaboraviti razgovor s tim ljudima – kaže Rajković.