(Ne)poznate riznice

Kod nas se dolazi vidjeti kako su Jelačić-plac i Kaptol mogli izgledati

Foto: Borna Filić/PIXSELL
23.02.2016., Zagreb - Fundus Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filić/PIXSELL
23.02.2016., Zagreb - Fundus Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Dubravka Kisic, ravnateljica. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filić/PIXSELL
23.02.2016., Zagreb - Fundus Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filić/PIXSELL
23.02.2016., Zagreb - Fundus Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filić/PIXSELL
23.02.2016., Zagreb - Fundus Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filić/PIXSELL
23.02.2016., Zagreb - Fundus Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU. Photo: Borna Filic/PIXSELL
03.03.2016.
u 10:00
Pokretač Muzeja arhitekture je Miroslav Begović, otac Tkalče, a u zbirci je i neboder Ivana Vitića
Pogledaj originalni članak

Zagrebački Kaptol podijeljen srednjovjekovnim zidom, koji ograđuje i katedralu. Ili glavni trg omeđen velikim modernističkim zgradama... Ideje i skice kako je glavni grad mogao izgledati čuvaju se u Hrvatskom muzeju arhitekture u vili Ehrlich podignutoj 1928. u današnjoj Ulici I. G. Kovačića.

Pod okriljem HAZU

No, sačuvane su ondje i pogreške, kaže ravnateljica Dubravka Kisić, iako su bile rijetke.

– Gradskom urbanizmu pristupalo se prilično oprezno, tako da pogrešaka u Zagrebu gotovo i nema. No, tu je skica, primjerice, arhitekta Drage Iblera, poznatog po modernim zdanjima, koji se i sam okušao u regulaciji Kaptola. Regulacija je vječna arhitektonska tema koja nikada nije provedena – ističe ravnateljica Muzeja arhitekture. Za regulaciju Kaptola i okolice raspisan je natječaj 1908., nepune dvije godine nakon rušenja zida ispred katedrale. No, većina arhitekata rješenjima je predlagala ponovno građenje zida, pa tako i Ibler – kaže D. Kisić.

Čuvaju u muzeju i skice nebodera Ivana Vitića, koji su nedavno počeli obnavljati nakon godina ukazivanja na njegovo loše stanje. A ondje je i cijeli opus Miroslava Begovića, oca današnjeg izgleda Tkalčićeve ulice. Iako najpoznatiji upravo po tom dostignuću, radio je i na Izložbenom paviljonu “Đuro Đaković” na Zagrebačkom velesajmu, koji je danas u tužnom stanju, ali i na muzejskim prostorima poput Ateliera Ivana Meštrovića te na robnim kućama Varteksa u Varaždinu i Zagrebu.

Većinu dokumentacije i sam je za života prenio u muzej, čiji je bio glavni pokretač pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, pod čijim okriljem ustanova i danas djeluje.

– Muzej se bavi prikupljanjem, pohranom i istraživanjem relevantne dokumentacije i podataka iz povijesti hrvatske arhitekture. Do sada su prikupljena 82 osobna arhivska fonda arhitekata i 18.000 različitih arhivalija. No, od 82 fonda arhitekata do sada su obrađena tek 54, 14 ih je u obradi, a još 14 preuzeto je i popisano i tek ih treba obraditi – kaže Dubravka Kisić.

Relevantna produkcija

Muzej nema stalnoga postava, organiziraju se povremene izložbe kojima se publici predstavlja njegov fundus i relevantna arhitektonska produkcija pojedinih autora ili razdoblja.

– Kod nas uglavnom dolaze arhitekti i istraživači, premda se svatko može najaviti kako bi vidio što ga zanima – kaže ravnateljica muzeja.

Trenutačno ondje sistematiziraju dokumentaciju Borisa Magaša, autora stadiona Poljud u Splitu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar Vucibatina
Vucibatina
10:48 03.03.2016.

Sve bu to Bandić preuredil ?