Širenjem Zagreba prema zapadu i istoku, od kraja 19. stoljeća naovamo, nastala su dva trga koji su omeđivali grad svaki sa svoje strane. Britanski (nekadašnji Ilički) trg s prvom tržnicom rubnog gradskog dijela na zapadnoj strani, a zatim i njegov “mlađi brat” Kvaternikov (nekadašnji Međašni) trg na istočnoj strani grada.
Osnovni im je karakter da su to zapravo, trgovi-tržnice, u ovim krajevima popularno zvani – “placevi”. Tržnica, koja je bila jedna od većih i važnijih gradskih tržnica, davala je trgu posebno obilježje, a 2001. premještena je na ugao Martićeve i Šubićeve. Smještaj trga kraj nekadašnje istočne gradske mitnice, na sjecištu magistralnih prometnica, upozorava na njegovo značenje. Osim toga, bila je to svojedobno i industrijska četvrt jer su u tom dijelu bile tvornice “Arko” te “Patria”, tvornica konjaka i finih likera.
Koncentracija industrije upućivala je na važnost trga kao prometnog punkta, koju je zadržao do danas. Tome u prilog govori da se već 1891. prvi konjski tramvaj u Zagrebu dovezao do tvornice konjaka na kraju Vlaške ulice, odmah nakon puštanja tramvaja u gradski promet.
Slojevitost obodne arhitekture govori o postupnom izgrađivanju trga otkako je formiran kao gradski punkt. Promatrajući današnju situaciju, odnosno stanje Kvaternikova trga nakon preuređenja (otvoren za javnost 2008.), nameću se brojna pitanja, o kojima se već raspravljalo, no nezaobilazna jer daju do znanja kakav je stav šire javnosti, ponajviše građana, o tom gradskom prostoru koji se (ne) koristi u skladu s namjenom. Dakle, koliko je trg uspješno preuređen?!
Prestrašno izgleda! Totalno nefunkcionalan, prazan prostor, nigdje kojeg drvca ili klupe u sredini trga, da nema Vinceka, nitko tamo ne bi ni dolazio. Fontana ružna - ustvari ni ne znaš zašto je tamo. A promet - sramotno pogodovanje automobilima u središtu grada. Pješaci marš u podzemlje da bi auti mogli nesmetano juriti. Zar nije trebalo dati prvenstvo pješacima? Zanima me koliko je n ovca ulupano u obnovu tog trga? I zašto su one kućice sa cvijećem tako ružne ???